Pređi na sadržaj

Zaštićeno stanište Glinara

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Zaštićeno stanište Glinara
Opšte informacije
MestoBeograd
OpštinaPalilula
DržavaSrbija
Koordinate44° 49′ 18″ S; 20° 33′ 05″ I / 44.821789° S; 20.551392° I / 44.821789; 20.551392
Zaštićeno stanište Glinara na karti Srbije
Zaštićeno stanište Glinara
Zaštićeno stanište Glinara
Zaštićeno stanište Glinara na karti Srbije
Stepen zaštiteIII
Površina30,38 ha

Zaštićeno stanište Glinara je prirodno dobro koje se nalazi na južnom obodu Panonskog basena, na teritoriji grada Beograda, u opštini Palilula, naselju Višnjica, u blizini desne obale Dunava.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Zavod za zaštitu prirode Srbije je 7. aprila 2023. dostavio Studiju zaštite Zaštićenog staništa Glinara Sekretarijatu za zaštitu životne sredine Grada Beograda, kao nadležnom organu.[1]

Životinjski svet[uredi | uredi izvor]

Zaštićeno stanište Glinara predstavlja prostornu celinu čiju okosnicu čini lesni odsek dužine 550 metara nastao kopanjem lesa za potrebe ciglane na Rospi ćupriji, a na kom su se nakon prestanka antropogenih aktivnosti, uz spontani proces ekološke sukcesije, stvorili povoljni uslovi za gnežđenje pčelarice, bregunice i crne čiope, strogo zaštićenih vrsta ptica od nacionalnog i međunarodnog značaja.[1][2]

Pored Titelskog brega ovo je jedino vangradsko stanište na kom se gnezdi kolonija crne čiope.[1]

Kategorija zaštićenog područja[uredi | uredi izvor]

Zaštićeno stanište Glinara obuhvata površinu od 30,38 hektara na kojoj se uspostavlja režim zaštite trećeg stepena.[1] Od te površine 48,82% je u javnoj svojini, 35,79% u državnoj i 15,39% u privatnoj.[1]

Prema Pravilniku o kriterijumima vrednovanja i postupku kategorizacije zaštićenih područja Zaštićeno stanište Glinara se svrstava u treću kategoriju – zaštićeno područje lokalnog značaja.[1]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ „OBAVEŠTENjE O POSTUPKU POKRETANjA ZAŠTITE ZAŠTIĆENOG STANIŠTA „GLINARA. Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-05-26. 
  2. ^ B92. „Beograd dobija još jedno zaštićeno prirodno dobro”. B92.net (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-05-26. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]