Zdravstveno zadrugarstvo
Zdravstveno zadrugarstvo je oblik organizovanja zdravstvene zaštite stanovništva u Srbiji koji je postojao u periodu između dva svetska rata. Prve zdravstvene zadruge osnovane su 1921. godine, a do 1937. godine bilo ih je ukupno 87, u kojima je radilo 97 lekara i 71 apotekar. Finansirane su od članarine zadrugara i u proseku obuhvatale po 300 do 500 porodica.
Istorija organizovanja zdravstvenih zadruga[uredi | uredi izvor]
Srbija je tokom Prvog svetskog rata razorena i opustošena. Pored teških ekonomskih, bilo je neohodno rešavati i krupne socijalno-zdravstvene probleme. Nedostatak lekara, prouzrokovan gubitkom velikog broja zdravstvenih radnika tokom rata, bio je najizraženiji u ruralnim područjima. Kako bi se problem ublažio, na predlog mladog lekara, dr Gavrila Kojića,[1] uz podršku Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva socijalne politike i narodnog zdravlja Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca, pristupa se osnivanju zdravstvenih zadruga. Prve zdravstvene zadruge osnovane su 1921. godine. Do 1937. godine bilo ih je 87 sa 97 lekara i 71 apotekarom.[2] Veliku zaslugu za osnivanje zdravstvenih zadruga imali su prosvetni radnici, pa je tako zabeleženo da je za osnivanje zdravstvene zadruge u Brusniku imao učitelj Dušan Jeremić, a za osnivanje zdravstvenih zadruga u drugim mestima istočne Srbije, Rgotini i Brzoj Palanci, takođe su bili najzaslužniji učitelji – zdravstveni zadrugari.[3]
Način funkcionisanja zdravstvenih zadruga[uredi | uredi izvor]
Zdravstvene zadruge finansirane su iz sredstava prikupljanih od članarine zadrugara i u proseku su obuhvatale 300 do 500 porodica. Cena lekarskog pregleda bila je tri do četiri puta manja nego u privatnim ordinacijama a lekovi su kupovani sa popustom. Pored lečenja stanovništva, zdravstvene zadruge su se bavile i prevencijom, podizanjem zdravstvene svesti i kulture, suzbijanjem zaraznih bolesti (vakcinacija), posebno tuberkuloze, zaštitom majki, male i školske dece. Posle Drugog svetskog rata, 1949. godine, zdravstvene zadruge su integrisane u novi sistem organizacije zdravstvene službe.[2]
Međunarodne organizacije preporučuju privatne oblike zdravstvenog osiguranja, tako da bi obnavljanje zdravstvenog zadrugarstva bilo opravdano i u skladu sa modernim postulatima.[3]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Istoriska veličina i značaj dr. Gavrila Kojića za naš narod”. Politika (Digitalna Narodna biblioteka). 04. 10. 1937. Pristupljeno 02. 10. 2020.
- ^ a b Jeremić 2000, str. 417—420
- ^ a b Milorad, Stamenović (05. 04. 2018). „Zdravstveno zadrugarstvo - stari model za novo doba”. Danas (onlajn izdanje). Pristupljeno 18. 07. 2018.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Ivanić, Stevan (1930). Zdravstveno zadrugarstvo : Čitanka za svaku nedelju. Beograd: Centralni higijenski zavod.COBISS.SR 215152908
- Seoska zdravstvena služba : referati održani na V sveslovenskom lekarskom kongresu, u Sofiji od 12-15 septembra 1936. Beograd: Centralni higijenski zavod. 1936.COBISS.SR 27440135
- Stefanović, Čedomir (1937). Naše zdravstveno zadrugarstvo /. Sarajevo: Savez zdravstvenih zadruga.COBISS.SR 134757639
- Gerić, Radomir; Jeremić, Velimir; Rakić, Miloje; Nikolić, Aleksandar (1982). Zdravstveno zadrugarstvo : istorijat razvoja i rada na zdravstvenoj zaštiti i unapređivanju zdravlja zemljoradnika. Beograd: Zadruga.COBISS.SR 21134343
- Jeremić, Velimir (2000). „Zdravstveno zadrugarstvo - uloga i doprinos ovog pokreta u zaštiti i unapređenju narodnog zdravlja od 1921. do 1949. godine”. Srpski arhiv za celokupno lekarstvo. vol. 128, br. 11-12: 417—420. Pristupljeno 18. 07. 2018.
- Živković, Jasmina; Milošević Dulić, Nataša (2012). ZADRUGARSTVO U POŽAREVAČKOM OKRUGU DO 1941. GODINE (PDF). Požarevac: Istorijski arhiv Požarevac. str. 10, 24. ISBN 978-86-84969-50-9. Pristupljeno 18. 07. 2018.COBISS.SR 197779212
- Stojanović, Vojislav (21. 02. 1936). „Sokolske zdravstvene zadruge”. Sokolski glasnik. God. VII • Broj 8. Pristupljeno 18. 07. 2018.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Paunović, Petar. „Zadrugarstvo na selu za zdravstvenu bezbednost seljaka”. LEKSIKON ZDRAVSTVENE KULTURE TIMOČKE KRAJINE. Arhivirano iz originala 18. 07. 2018. g. Pristupljeno 18. 07. 2018.
- „Zdravstvo”. Belanovica. Pristupljeno 18. 07. 2018.
