Ivan Antunović

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Ivan Antunović
Antunovich János Kalocsa.JPG
Datum rođenja (1815-06-19)19. jun 1815.
Datum smrti 13. januar 1888.(1888-01-13) (72 god.)

Ivan Antunović, bunjevački rodoljub, pisac i biskup kaločki (19. jun 181513. januar 1888).

Biografija[uredi]

Rođen je u Kunbaji blizu Subotice u uglednoj porodici čiji su članovi zauzimali visoke položaje u Bač-bodroškoj županiji u Ugarskoj. Srednju školu učio je u Kaloči (mađ. Kalocsa), Subotici, Pečuju i Segedinu, a bogosloviju u Kaloči, 1842. Potpomagao ga je rođak Albert Antunović, koji je postao podžupan Bač-bodroške županije.

Ivan Antunović postao je katolički sveštenik u Bačkom Aljmašu (mađ. Bácsalmás) i tada je započeo svoj rad. Godine 1870. u Kaloči je pokrenuo i pet godina uređivao „Bunjevačke i šokačke novine“ i njihov prilog „Bunjevačku i šokačku vilu“.

Antunović je pisao i „Poučne iskrice“, „Slavjan“ (Kaloča, 1875), „Odmetnik“ (Zagreb, 1875), „Bog s čoviekom na zemlji“ (Vac, 1879). Naputak (polemičan spis protiv nazarenstva) Pisao je i novele od kojih su od posebne važnosti „Svilenka“ (1874) i „Nesretna Marija“ (1876).

U Beču je 1882. je štampana Antunovićeva "Razprava o podunavskih i potisanskih Bunjevcih i Šokcih u pogledu narodnom vjerskom, umnom, građanskom i gospodarskom". Pisao je bunjevačkim govorom i zato su ga Mađari sumnjičili da buni narod. U buđenju narodne svesti kod Bunjevaca učinio je vrlo mnogo. O svom trošku izučio je oko 200 siromašnih đaka Bunjevaca zabeležili su o njemu Marin Mandić iz Budimpešte i Mijo Mandić mlađi iz Subotice. Među njima je bio i Mijo Mandić (1857-1945) veliki bunjevački rodoljub i glavni urednik i izdavač bunjevačkih novina "Neven“. Od Antunovićevih rasprava neke su ostale neštampane.

Pod uticajem Vuka Karadžića Antunović se opredeljuje za fonetski pravopis i za ijekavicu.

Ivan Antunović je umro 13. januara 1888. godine u Kaloči.

Literatura[uredi]

  • Alba Kuntić: Počeci borbe za preporod bačkih Bunjevaca (Subotica)
  • Bunjevačke novine br.19
  • Prilozi kultruno i književnoj povijesti Srba i Hrvata u Mađarskoj (Budimpešta, 1982)

Spoljašnje veze[uredi]