Ilomska

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ilomska
Ilomska na Ravnom Omaru, 1989.
Opšte informacije
Dužina20 km
SlivCrnomorski
PlovnostNije plovna
Vodotok
IzvorVlašić, rejon Prelivode
V. izvora1550 m
UšćeUgar
Geografske karakteristike
Država/e Republika Srpska  Bosna i Hercegovina
Pritokedesne: Manatovac, Mala Ilomska, Devetero vrela
lijeva: Crna rijeka
Reka na Vikimedijinoj ostavi
Ilomska u podnožju Lisine (Ravni Omar, 1150 m), 1989,

Ilomska je desna i najveća pritoka Ugra. Izvire na Vlašiću, u rejonu zvanom Prelivode – razvođu sa Vrbanjom, Ugrom i Bilom – na nadmorskoj visini od oko 1550 m. Duga je oko 20 km. Protiče između obronaka Žežničke grede (1477 m) i Javorka (1499 m). Ima izuzetno krivudav tok oko Lisine (1494 m) i Runjavice (1316 m), kroz četinarsku šumu smrče, jele i smrčevo-bukobih sastojina. Vododijelnica je (u radijusu od oko 2–3 km) na prevoju između Vlašića (1933 m) i Meokrnja (1425 m). Tu se razdvajaju slivovi Vrbanje, Ugra i Lašve (jugozapad), odnosno Vrbasa, Usore (tj. Bosne, na sjeveroistoku.[1]

Sliv Ilomske i susjedni vodotoci

U vodotoku ispod Petrova Polja (od zaseoka Nikodinovići)[2] ima nekoliko krivina pod jako velikim uglovima, koji su određeni konfiguracijom matične stijene korita.[3][4][5][6]

Najizdašnija pritoka je (bio) Manatovac (vrelo – neposredno uz sâmo korito rijeke), Mala Ilomska i Devetero vrela (desne), te Crna rijeka (lijeva). Čista planinska voda Manatovca je iskorištena za vodosnabdijevanje Petrova polja, Imljana i Skender Vakufa, što znatno osiromašuje Ilomske i narušava okolne ekosisteme u širem području.[7] Tome doprinosi i višedecenijska prekomjerna eksploatacija okolnog šumskog blaga. Toj devastaciji i nemilosrdnom izlovljavanju autohtonepotočne pastrmke doprinose i sekundarne posljedice šumskih radova i aktivnosti sve češćih posjetilaca.[8] Na Ravnom Omaru (ispod Lisine i sela Ponorci), Ilomska ulazi u usku visoravan – sve do „Korićanskog mosta“, a zatim u duboki kanjon pa klisuru, ispod Korićanskih stijena (lijevo) i sela Marići i Đenići, tj. Marića i Imlanskih stijena (desno).

Nakon dva vodopada (velikog i malog), ulijeva se u Ugar, nekoliko kilometara nizvodno od sela Vitovlje.[5][9]Veliki vodopad je visok čak oko 40 m, a neupadljiv je sa okolnog (korićansko-imljanskog) platoa. U ovoj divljini, vodopadi sve više privlače pažnu planinara, turista i ribolovaca, a okomita stijena sa koje rijeka pada, pogodna je za alpinističke poduhvate.[8][8][10][11]

Nekada atraktivno ušće Ilomske je uveliko devastirano izgradnjom „male hidroelektrane“,[12]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Vojnogeografski institut, Izd. (1962): Šiprage (List karte 1:25.000, Izohipse na 10 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
  2. ^ „Distance between Petrovo Polje and Vlasic”. Distancebetween.info. Arhivirano iz originala 07. 06. 2014. g. Pristupljeno 23. 11. 2015. 
  3. ^ Spahić M. (2000). Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
  4. ^ Mučibabić B., ed.: Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo. 1998. ISBN 978-9958-766-00-8.
  5. ^ a b „Vlasic Map | Bosnia and Herzegovina Google Satellite Maps”. Maplandia.com. Arhivirano iz originala 12. 05. 2014. g. Pristupljeno 23. 11. 2015. 
  6. ^ „Satellite United States of America”. Gosur.com. Pristupljeno 23. 11. 2015. 
  7. ^ „Izgradnja vodovoda Ilomska-Manatovac-Kneževo i izgradnja vodovoda Kneževo-Mokri Lug :::”. ekapija. 23. 9. 2015. Pristupljeno 23. 11. 2015. 
  8. ^ a b v „Photo of Nasuprot slapu”. Panoramio. 12. 6. 2008. Arhivirano iz originala 24. 09. 2015. g. Pristupljeno 23. 11. 2015. 
  9. ^ „Satellite United States of America”. Gosur.com. Pristupljeno 23. 11. 2015. 
  10. ^ „Rijeka Ilomska i njeni vodopadi”. Go2bosnia.com. Arhivirano iz originala 17. 5. 2014. g. Pristupljeno 23. 11. 2015. 
  11. ^ „Photo of Ilomska”. Panoramio. 22. 12. 2010. Arhivirano iz originala 24. 09. 2015. g. Pristupljeno 23. 11. 2015. 
  12. ^ „Zaključak o obustavljanju postupka izdavanja dozvole - "Eling MHE" d.o.o. Teslić | RERS”. Reers.ba. 24. 3. 2014. Arhivirano iz originala 23. 11. 2015. g. Pristupljeno 23. 11. 2015. 

Vidi takođe[uredi | uredi izvor]