Pređi na sadržaj

Irina Preljubović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Irina Preljubović (umrla 1374. ili 1375) je bila supruga despota Arte, Petra Ljoše.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Irina je bila ćerka epirskog vladara Tome Preljubovića (1366-1384) i Marije Angeline Nemanjić, ćerke Simeona Siniše Nemanjića i unuke srpskog kralja Stefana Dečanskog. Irina je nosila ime svoje babe po ocu, Irine, surpuga kesara Preljuba koja se, nakon prodora Nićifora Orsinija, sklonila na baštenske posede svoga muža u Mariovu. Irina je još kao devojčica verena za despota Petra Ljošu, zapovednika arbanaške vojske koja je ubila Orsinija u bici kod Aheloja 1359. godine. Time je Janjina pet godina pošteđena arbanaških napada. Irina je rano preminula od kuge. Umrla je između septembra 1374. i maja 1375. godine. Izgleda da se njenom smrću ugasila loza Preljubovića jer se u povelji Tome Preljubovića iz 1375. godine kao jedini naslednici navode njegovi rođaci, a ne potomci.

Porodično stablo[uredi | uredi izvor]

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
4. Preljub
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
2. Toma Preljubović
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
5. Irina
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
1. Irina Preljubović
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
24. Stefan Uroš II Milutin
 
 
 
 
 
 
 
12. Stefan Uroš III Dečanski
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
25. Ana Terter
 
 
 
 
 
 
 
6. Simeon Siniša Nemanjić
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
26. Jovan Paleolog (kesar)
 
 
 
 
 
 
 
13. Marija Paleolog
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
27. Irina Metohitisa
 
 
 
 
 
 
 
3. Marija Angelina Nemanjić
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
28. Jovan I Orsini
 
 
 
 
 
 
 
14. Jovan II Orsini
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
29. Marija Komnina (ćerka Nićifora I Komnina Duke)
 
 
 
 
 
 
 
7. Tomaisa Orsini
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
15. Ana Paleologina
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • V. Aleksić; Naslednici Mrnjavčevića i teritorije pod njihovom vlašću od 1371. do 1395. godine; Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet (2013)
  • Istorija srpskog naroda 1, grupa autora, Srpska književna zadruga, Beograd (1999), drugo izdanje