Pređi na sadržaj

Ištvan Tot

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ištvan Tot
(Tóth Potya István)
Lični podaci
Datum rođenja (1891-07-28)28. jul 1891.
Mesto rođenja Budimpešta, Mađarska
Datum smrti 6. februar 1945.(1945-02-06) (53 god.)
Mesto smrti Budimpešta, Mađarska
Pozicija napad
Juniorska karijera
1906—1912. Budimpešta TK
Seniorska karijera*
Godine Klub Nast. (Gol)
1906—1912. Nemzet
1912—1926. Ferencvaroš 197 (63)
Reprezentativna karijera
1909—1926. Mađarska 19 8
Trenerska karijera
1925—1930. Ferencvaroš
1930—1931. FK Triestina
1931—1932. Inter
1932—1934. Ujpešt
1934—1936. FK Triestina
1937. Elektromoš
1938—1939. FK Triestina
1943. Ferencvaroš
* Datum aktuelizovanja: 26. jul 2024.

Ištvan Tot (mađ. Tóth Sándor Dezső István) je bio mađarski fudbaler, reprezentativac i trener koji je igrao na poziciji napadača. Bio je član mađarske olimpijske reprezentacije na Letnjim olimpijskim igrama 1912. Bio je neiskorišćeni rezervni igrač za vreme igara i nije igrao meč na fudbalskom turniru 1912. godine.[1] Za reprezentaciju Mađarske odigrao je 19 utakmica i postigao 8 golova. Kasnije je imao trenersku karijeru, naizmenično je vodio timove u Mađarskoj i Italiji.

Po povratku iz Italije i služeći kao rezervni oficir u mađarskoj vojsci, tokom Drugog svetskog rata postao je član mađarskog antifašističkog otpora nakon mađarske invazije Nemačke, u saradnji sa bivšim saigračem Gezom Kertezom[2] je poogao nekoliko stotini ljudi da se sakriju i pobegnu od fašističkog terora i iz nacističkog pritvora i smrti.[3] Njega i Kerteza je krajem 1944. uhapsio nemački Gestapo i bili su pogubljeni u februaru 1945. u Budimpešti od strane Hitlerovih mađarskih saveznika, Salašijevih privrženika Streličastog krsta.[2]

Njegovo i Kertezovo telo ponovo su sahranjeni posle rata u aprilu 1946. na groblju Kerepeši u Budimpešti.[2]

Igračka karijera

[uredi | uredi izvor]

Karijeru je započeo u BTK-u i, kada je nekoliko ljudi napustilo klub 1906. godine i osnovalo Nacionalni sportski klub, Poća Tot je bio sa onima koji su otišli. Godine 1909. sa svojim novim udruženjem osvojio je drugorazredno prvenstvo. Sledeće sezone su završili na trećem mestu u Diviziji I iza FTK-a i MTK-a. Iste sezone je već debitovao u reprezentaciji.

Postao je fudbaler Ferencvaroša između 1912. i ostao u klubu sve do 1926. godine i sa Ferencvarošem je postao dvostruki šampion i osvajač kupa. Za Ferencvaroš je igrao na 372 utakmice (197 liga, 116 međunarodnih, 59 domaćih nagradnih utakmica). Postigao je ukupno 128 golova (63 liga, 65 ostalih).

U reprezentaciji se pojavio 19 puta između 1909. i 1926. godine i postigao 8 golova. Godine 1912. učestvovao je na Olimpijskim igrama u Stokholmu, ali nije igrao ni na jednoj utakmici.

Trenerska karijera

[uredi | uredi izvor]

Bio je prvi profesionalni trener Ferencvaroša između 1925. i 1930. godine. Sa Ferencvarošem je osvojio tri šampionske titule, jednu titulu u Srednjoevropskom kupu i dve pobede u mađarskom kupu. Njegov tim je 21. jula 1929. u Montevideu pobedio dvostrukog olimpijskog šampiona i budućeg svetskog prvaka Urugvaj sa 3:2.

Sastav Ferencvaroša koji je pobedio Urugvaj:

Amsel, Hungler II, Pap, Furman, Bukovi, Obic, Razo, Takač II, Turai, Toldi, Kohut.

Golovi: Razo, Takač II (2).

Između 1930. i 1939. trenirao je italijansku ekipu Trestina tri puta, ukupno četiri sezone, a jednu sezonu je trenirao Internacionale. Između 1932. i 1934. bio je trener Ujpešta. Prvo je bio konsultant u Elektromošu, a zatim trener kluba od oktobra 1937. godine.[4]

Dostignuća

[uredi | uredi izvor]

Igrač

[uredi | uredi izvor]

Trener

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ „István Tóth”. Olympedia. Pristupljeno 25. 5. 2021. 
  2. ^ a b v [1] Arhivirano 15 maj 2021 na sajtu Wayback Machine news archive in Hungarian, from Four Four Two, Toth-Potya, Brull, Kertesz - Soccer victims of the Holocaust, accessed 17 May 2021.
  3. ^ „AS Roma official website Remembering Geza Kertesz, Roma coach and war hero. Pristupljeno 14. 3. 2021. 
  4. ^ „Ištvan Tot-Poća je zvanično preuzeo trnersku poziciju Elektromoša”. Nemzeti Sport. 1937-11-02. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]