Karlskrona

Koordinate: 56° 09′ 39″ S; 15° 35′ 10″ I / 56.160833° S; 15.586111° I / 56.160833; 15.586111
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
(preusmereno sa Карлскруна)
Karlskrona
šved. Karlskrona
Glavni gradski trg sa Crkva sv. Frederika u sredini
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Švedska
OkrugBlekinški okrug
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2010.35.212
 — gustina1.621,18 st./km2
Aglomeracija (2010.)64.080
Geografske karakteristike
Koordinate56° 09′ 39″ S; 15° 35′ 10″ I / 56.160833° S; 15.586111° I / 56.160833; 15.586111
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina0-15 m
Površina21,72 km2
Karlskrona na karti Švedske
Karlskrona
Karlskrona
Karlskrona na karti Švedske
Pozivni broj+46 0455
Veb-sajt
www.karlskrona.se

Karlskrona (šved. Karlskrona) grad je u Švedskoj, u južnom delu države. Grad je u okviru Blekinškog okruga i njegovo je upravno sedište i najveći grad. Karlskruna je istovremeno i sedište istoimene opštine.

Karlskruna je poznata po starom gradskom jezgru, koje dobro očuvano. Ono je jedinstveno kao jedini grad planiran u po načelima baroka u Švedskoj, pa je stoga stavljeno na spisak UNESKO-a kao svetska baština.

Prirodni uslovi[uredi | uredi izvor]

Karlskruna se nalazi u južnom delu Švedske i Skandinavskog poluostrva. Od glavnog grada države, Stokholma, grad je udaljen 490 km južno.

Reljef: Karlskruna se razvila na jugozapadnoj obali Baltičkog mora. Staro gradsko jezgro je izgrađeno na ostrvu Troso u omanjem zalivu, što gradu daje strateški značaj. Gradsko područje je relativno ravno, a nadmorska visina se kreće 0-15 m.

Klima u Karlskruni je kontinentalna sa uticajem mora i krajnjih ogranaka Golfske struje. Stoga su zime blaže, a leta svežija u odnosu na datu geografsku širinu.

Vode: Karlskruna se razvio na jugozapadnoj obali Baltičkog mora, na strateški važnom mestu. Staro gradsko jezgro je izgrađeno na ostrvu Troso u omanjem zalivu, što gradu daje strateški značaj. Oko grada postoji niz malih ostrva.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Područje Karlskrune bilo je naseljeno još u vreme praistorije, ali vekovima nije imalo veći značaj. Tokom srednjeg veka data oblast je bila na obodu tadašnjeg danskog kraljevstva.

Posle sporazuma u Roskildeu 1658. godine Švedska dobija područja na današnjem jugu države. Kako bi svoju mornaricu približila strateški važnim mestima na jugu Baltika država osniva 1680. godine Karlskrunu, kao novo središte mornarice. Grad se planira po načelima baroka, tada vladajućeg stila u umetnosti. Tokom sledećih dva veka grad se brzo razvija zahvaljujući mornarici.

Novi procvat Karlskruna doživljava u drugoj polovini 19. veka sa dolaskom industrije i železnice. Ovo blagostanje traje i dan-danas.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Karlskruna je danas grad srednje veličine za švedske uslove. Grad ima oko 35.000 stanovnika (podatak iz 2010. g.), a gradsko područje, tj. istoimena opština ima oko 64.000 stanovnika (podatak iz 2010. g.). Poslednjih decenija broj stanovnika u gradu raste.

Do sredine 20. veka Karlskrunu su naseljavali isključivo etnički Šveđani. Međutim, sa jačanjem useljavanja u Švedsku, stanovništvo grada je postalo šarolikije, ali opet manje nego u slučaju drugih većih gradova u državi.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Danas je Karlskruna savremeni grad sa posebno razvijenom industrijom. Veliki poslodavac je i dalje ratna mornarica. Poslednje dve decenije posebno se razvijaju trgovina, usluge i turizam.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Karlskruna ima izvanredno i jedinstveno staro gradsko jezgro urađeno po baroknim načelima. Ono ima pravilnu, ortogonalnu mrežu ulica sa par dijagonalnih pravaca, koji se ukrštaju u velikom pravougaonom trgu u sredini. Zbog svog značaja ono je stavljeno na spisak UNESKO-a kao svetska baština.

Pored toga, grad ima i niz znamenitih građevina:

  • Crkva svetog Frederika,
  • Admiralska crkva,
  • Crkva svete Trojice,
  • Pomorski muzej.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]