Kartvelski narodi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kartvelski narodi
Ukupna populacija
oko 7,3 miliona
Regioni sa značajnom populacijom
 Gruzijaoko 4.115.600
 Turska1.758.000
 Rusija158.608
Jezici
kartvelski jezici
Religija
većinom hrišćanstvo
(Gruzijska pravoslavna crkva  • Jermenska apostolska crkva  • Drevnoistočne crkve  • Rimokatolička crkva) manjinom islam
(sunizam)

Kartvelski ili južnokavskaski narodi, su etnolingvistička grupa koja živi u predelu zapadnog Zakavkazja, na teritoriji Gruzije i Turske i govore kartvelske jezike. U kartvelske narode spadaju sledeće grupe:

Kartvelski narodi dele zajednički jezik, istoriju i kulturu. Poreklo ovih naroda nije poznato, ali su oni verovatno rezultat stapanja starosedelačkih kavkaskih naroda sa doseljenicima iz Male Azije. Danas, se pod Gruzinima podrazumevaju svi kartvelski narodi,[1] drugim rečima Megreli, Lazi i Svani se smatraju podgrupama gruzinskog naroda.

Referenca[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Spilling & Wong 2009, str. 63, 63

Literatura[uredi | uredi izvor]