Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
 Zagrada Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu | |
| Tip | Državni fakultet |
|---|---|
| Afilijacija | Sveučilište u Zagrebu |
| Dekan | prof. dr. sc. Mario Cifrak v. d. |
| Lokacija | Zagreb,  Hrvatska |
| Veb-sajt | www |
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, skraćeno KBF, jedna je od 29 fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Fakultet baštini tradiciju filozofsko-teoloških studija koje je pokrenuo zagrebački biskup Stjepan II Babonić (1227—1247). August Kažotić (1303—1322), jedan od Babonićevih nasljednika, osnovao je katedralnu školu s odsjecima slobodnih vještina (lat. artes liberales) i teologije s naglaskom na izučavanje biblijskih, patrističkih i sholastičkih tekstova.[1]
Sjemenište Jurja II Draškovića (1563—1578) sa humanističkom školom i Jezuitski kolegiju (1633) u Gracu, bili su prethodnice akademije (1662) koju je car i kralj Leopold I poveljom 23. septembra 1669. upisuje u generalne studije habzburške krune sa pravima i povlasticama koje odgovaraju univerzitetima. Carsku povelju je 3. novembra 1681. ratifikovao Hrvatski sabor. Program iz 1673. predviđa teoretski i praktični dio studija na katedrama filozofije, dogmatske i moralne teologije, pored kojih se vremenom organizuju i katedre kanonskog prava (1726/27), kontroverzistike (1747/48), biblijskih jezika, crkvene istorije i retorike (1757/58).[1]
Poslije ukidanje jezuitskog reda (1773) carica i kraljica Marija Tereza, zagrebački generalni studij je preuredila u „Kraljevsku akademiju nauka” s tri fakulteta: filozofski, bogoslovski i pravni. Od 1784. Bogoslovni fakultet je djelovao u sastavu Zagrebačkog sjemeništa.[1]
Tokom zasjedanja Hrvatskog sabora 11. marta 1869. usvojen je zakon o uspostavljanju sveučilišta u Zagrebu, a zemaljskoj vladi se nalaže da nadbiskupski licej preuredi u teološki fakultet. U Zagrebu je 1874. osnovano savremeno Hrvatsko sveučilište, a koje je zakonu od 5. januara iste godine i povelji cara Franca Jozefa tri mjeseca kasnije treba otvoriti četvorogodišnji bogoslovni fakultet.[1]
Značajna reorganizacija nastavnog plana Bogoslovnog fakulteta sprovedena je 1935. u skladu sa zahtjevima apostolske konstitucije Deus scientiarum Dominus. Novu ratio studioroum 1937. potvrdila je kongregacija za sjemeništa i sveučilišta, čime je zagrebački Bogoslovni fakultet izjednačen s drugim crkvenim sveučilištima priznatim od Svete stolice.[1]
Početkom 1952. Vlada Narodne Republike Hrvatske donijela je rješenje kojim je Rimokatolički bogoslovni fakultet ukinut kao fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Tim je fakultet defakto, ali ne dejure, prestao biti sastavi dio Zagrebačkog sveučilišta. Bogoslovni fakultet je zauzimanje dekana prof. dr Vilima Kajbaha, uz podršku hrvatskih biskupa, nastavio djelovati isključivao kao crkvena visokoškolska ustanova punih 38 godina.[1]
Izvršno vijeće Sabora Republike Hrvatske 1990. proglasila je nevažećim rješenje Vlade NR Hrvatske iz 1952. godine. Tom odlukom svi akti Bogoslovnog fakulteta (diplome, imenovanja profesora itd.) koji su u periodu 1952—1990. važili samo kao pro foro ecclesiastico, postali su i pro foro civili.[1]
Skupština Sveučilišta u Zagrebu donijela je odluku 26. februara 1991. kojom se utvrđuje da je KBF član Sveučilišta i da neprekidno postoji od osnivanja Sveučilišta.[1]
Studiji
[uredi | uredi izvor]Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu postoje slijedeći studiji:[2]
- Filozofsko-teološki
- Teološko-religijske nauke — preddiplomski i diplomski
- Crkvena muzika
- Crkvena muzika — muzička pedagogija
- Crkvena muzika — gregorijanka
- Teologija — licencijatski i doktorski
- Cjeloživotno obrazovanje
Katedre
[uredi | uredi izvor]Katolički bogoslovni fakultet ima 14 katedri, koje se mogu posmatrati kroz četiri nastavna područja — biblijski, istorijski, sistemski i praktično. Katedre su:[3]
- Filozofija
- Sveto pismo Starog zavjeta
- Sveto pismo Novog zavjeta
- Fundamentalna teologije
- Istorija hrišćanske literature i hrišćanske doktrine
- Dogmatska teologija
- Moralna teologija
- Pastoralna teologija
- Ekumenska teologija
- Liturgika
- Crkvena istorija
- Kanonsko pravo
- Religijska pedagogija i katehetika
- Socijalne doktrine Crkve
Organizacija
[uredi | uredi izvor]Teologija u Rijeci je područno odjeljenje Katoličkog bogoslovnog fakulteta.[4] Na KBF postoji nekoliko instituta koji se mogu podijeliti na naučno-nastavne i naučno-istraživačke. Naučno-nastavni su instituti za religijske nauke, crkvenu muzike i teološku kulturu,[5] a naučno-istraživački su hrvatski mariološki, za crkvenu istoriju, biblijski i za ekumensku teologiju i dijalog.[6]
Vidi još
[uredi | uredi izvor]- Sveučilište u Zagrebu
- Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu
- Katolički bogoslovni fakultet Univerziteta u Sarajevu
- Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b v g d đ e ž „Povijest – Katolički bogoslovni fakultet”. kbf.unizg.hr (na jeziku: hrvatski). Katolički bogoslovni fakultet. Pristupljeno 28. 1. 2021.
- ^ „Studiji – Katolički bogoslovni fakultet”. kbf.unizg.hr (na jeziku: hrvatski). Katolički bogoslovni fakultet. Pristupljeno 28. 1. 2021.
- ^ „Katedre – Katolički bogoslovni fakultet”. kbf.unizg.hr (na jeziku: hrvatski). Katolički bogoslovni fakultet. Pristupljeno 28. 1. 2021.
- ^ „Područni studij u Rijeci – Katolički bogoslovni fakultet”. kbf.unizg.hr (na jeziku: hrvatski). Katolički bogoslovni fakultet. Pristupljeno 28. 1. 2021.
- ^ „Znanstveno-nastavni instituti – Katolički bogoslovni fakultet”. kbf.unizg.hr (na jeziku: hrvatski). Katolički bogoslovni fakultet. Pristupljeno 28. 1. 2021.
- ^ „Znanstveno-istraživački instituti – Katolički bogoslovni fakultet”. kbf.unizg.hr (na jeziku: hrvatski). Katolički bogoslovni fakultet. Pristupljeno 28. 1. 2021.
