Kedajnjaj

Koordinate: 55° 17′ 00″ S; 23° 58′ 00″ I / 55.283333° S; 23.966667° I / 55.283333; 23.966667
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kedajnjaj
litv. Kėdainiai
Stari grad u KedajnjajU
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Litvanija
OkrugKaunas
OpštinaKedajnjaj
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 30.214 (2.001 )
Geografske karakteristike
Koordinate55° 17′ 00″ S; 23° 58′ 00″ I / 55.283333° S; 23.966667° I / 55.283333; 23.966667
Kedajnjaj na karti Litvanije
Kedajnjaj
Kedajnjaj
Kedajnjaj na karti Litvanije
Veb-sajt
www.kedainiai.lt

Kedajnjaj (litvanski - Kėdainiai, poljski Kiejdany) – je grad u centralnoj Litvaniji. U gradu živi 31,6 hiljada stanovnika (2005). Grad se nalazi na reci Nevežis. Stari grad datira iz 17. veka. [1] Površina grada je 25 km². nalazi se na 80 metara nadmorske visine. Pozivni broj za grad je (+370). Od Vilnjusa je udaljen 139 km.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Grad se prvi put pominje 1372. godine. Status grada dobija 1590. godine. U XVI i XVII veku grad se nalazio pod vlašću porodice Radvilov. Škotski protestanti stigli su krajem 16. i u 17. veku, podstaknuti preobraćenjem Ane Radvilov; zajednica je izvršila značajan uticaj u gradu i opstala je do sredine 19. veka.[2] Grupacija zgrada oko gradskog trga i dalje uključuje impozantne kuće trgovaca poznate kao "škotske kuće". Za vreme reformacije bio je sedište Kalvinizma.

Tokom operacije Barbarosa, Kedajnjaj je okupiran od strane nemačke vojske u leto 1941. Dana 28. avgusta 1941. cela jevrejska zajednica Kedajnjaja, zajednica koja je naseljavala ovo područje 500 godina, ubijena je pod uputstvima nemačke specijalne policije, uz pomoć lokalnog litvanskog stanovništva. Jevrejsko stanovništvo pre Holokausta bilo je 3000.[3]

Tokom sovjetskog perioda, Kedajnjaj je bio poznat po hemijskoj i prehrambenoj industriji. Hemijski pogon Lifoza, izgrađen 1963, emitovao je značajne količine sumporne kiseline, i bio predmet ekoloških protesta 80-tih.[4][5]

U nezavisnoj Litvaniji, nakon godina stagnacije, stara preduzeća su oživela, a nova su osnovana, što je doprinelo statusu Kedajnjaja kao ekonomskog uporišta.[6]

Kedajnjaj u literaturi[uredi | uredi izvor]

Kedainaji je grad u kome je sedište imao veliki hetman Januš Rađvill iz knjige Potop koju je napisao Henrik Sjenkjevič.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Kėdainiai”. Samogitian Cultural Association Editorial Board. Arhivirano iz originala 20. 02. 2020. g. Pristupljeno 2009-07-03. 
  2. ^ Murdoch, Steve (2006). Network North: Scottish kin, commercial and covert association in Northern Europe, 1603-1746. BRILL. ISBN 978-90-04-14664-8. 
  3. ^ Gilbert, Martin (2004). The Second World War: A Complete History. Macmillan Publishers. str. 214. ISBN 978-0-8050-7623-3. 
  4. ^ Casper, Monica J. (2003). Synthetic planet: chemical politics and the hazards of modern life. Routledge. ISBN 978-0-415-93355-1. 
  5. ^ A. P. J. Mol, David Allan Sonnenfeld (2000). Ecological Modernisation Around the World: Perspectives and Critical Debates. Routledge. ISBN 978-0-7146-5064-7. 
  6. ^ „Kėdainiai district municipality”. Department of Statistics to the Government of the Republic of Lithuania. Arhivirano iz originala 03. 03. 2016. g. Pristupljeno 2009-06-11. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]