Klarens Tomas

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Klarens Tomas
Klarens Tomas
Lični podaci
Ime pri rođenjuKlarens Tomas
Mesto rođenjaPin Pojnt, Sjedinjene Američke Države Džordžija (SAD)
UniverzitetKoledž Konsepšn
Koledž Svetog krsta
Pravna škola Jejl
Profesijasudija
Pridruženi sudija Vrhovnog suda SAD
23. oktobar 1991
PrethodnikTergud Maršal
12. mart 1990 — 23. oktobar 1991.
PrethodnikRobert Bork
NaslednikDžudit Rodžers
Predsednik Komisije za jednake mogućnosti u zapošljavanju
6. maj 1982 — 12. mart 1990.
PrethodnikElenor Holms Norton
NaslednikEvan Kemp

Klarens Tomas (engl. Clarence Thomas, Pin Pojnt, Džordžija, SAD, 23. jun 1948) je pridruženi sudija Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država. Imenovao ga je Džordž H. V. Buš 1991, nakon povlačenja Terguda Maršala. Tomas je, posle Maršala, drugi Afroamerikanac koji je postao sudija Vrhovnog suda. Tomasovo imenovanje je potvrđeno u Senatu glasovima 52 senatora, dok ih je 48 bilo protiv, što je najmanja razlika kojom je neki sudija Vrhovnog suda potvrđen u više od 100 godina.[1] Glasanju je prethodilo saslušanje tokom koga su iznete optužbe da je Tomas upućivao nepoželjne komentare seksualne prirode Aniti Hil, koja je radila kao advokat u Komisiji za jednake mogućnosti u zapošljavanju, na čijem čelu je bio Tomas. Hil je pozvana da svedoči pred Senatom. Tokom svedočenja je izjavila da joj je Tomas upućivao komentare seksualne prirode, koje je smatrala seksualnim uznemiravanjem ili bar „ponašanjem koje je nepogodno za pojedinca koji će biti član suda.“[2][3]

Tomas je odbacio ove optužbe, nazvavši ih cirkusom i pokušajem linčovanja.[4]

Tomasa često opisuju kao pristalicu originalizma i člana konzervativnog krila Vrhovnog suda.[5][6] Takođe se često opisuje kao najkonzervativniji član Vrhovnog suda,[7] iako drugi ovaj epitet pripisuju Skaliji.[8][9][10] Skalija i Tomas imaju slične ali ne i iste sudijske filozofije. Između 1994. i 2004. Skalija i Tomas su glasali isto u 86,7% slučajeva, što je najveći procenat slaganja dvojice sudija u Vrhovnom sudu u tom periodu.[11]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Dodatna literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]