Klitoromegalija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Klitoromegalija
SpecijalnostiGinekologija
UzrociUrođeno: nadbubrežna hiperplazija Stečeno: endokrini hormonski disbalans

Klitoromegalija (ili makroklitoris[1]) je abnormalno povećanje klitorisa koje je uglavnom urođeno ili stečeno, iako se namerno izazvano povećanje klitorisa kao oblik modifikacije ženskog genitalnog tela postiže različitim upotrebama anaboličkih steroida, uključujući testosteron.[2][3][4][5] Klitoromegalija nije isto što i normalno povećanje klitorisa koje se vidi tokom seksualnog uzbuđenja.

Prezentacija[uredi | uredi izvor]

Različiti stepen genitalne dvosmislenosti se obično meri Praderovom klasifikacijom,[6] koja se kreće, u rastućem redosledu maskulinizacije, od 1: spoljašnje spolne organe žena sa klitoromegalijom do 5: pseudofalus koji izgleda kao normalne spoljašnje muške genitalije.[7]

Uzroci[uredi | uredi izvor]

Klitoromegalija je retko stanje i može biti prisutna rođenjem ili stečena kasnije u životu. Ako je prisutna pri rođenju, urođena nadbubrežna hiperplazija može biti jedan od uzroka, jer u ovom stanju nadbubrežna žlezda ženskog fetusa proizvodi dodatne androgene, a novorođenče ima dvosmislene genitalije koje nisu jasno muške ili ženske. Kod trudnica koje su tokom trudnoće primale noretisteron, dolazi do maskulinizacije fetusa, što rezultira hipertrofijom klitorisa;[8] međutim, ovo se danas retko viđa zbog upotrebe bezbednijih gestagena. Takođe može biti uzrokovan autozomno recesivnim kongenitalnim poremećajem poznatim kao Frejserov sindrom.[9]

Kod stečene klitoromegalije, glavni uzrok je endokrini hormonski disbalans koji pogađa odraslu osobu,[10] uključujući sindrom policističnih jajnika (PCOS) i hipertekozu. Stečena klitoromegalija takođe može biti uzrokovana patologijama koje utiču na jajnike i druge endokrine žlezde. Ove patologije mogu uključivati virulentne (kao što je arenoblastom) i neurofibromatozne tumore.[11] Drugi uzrok su ciste klitorisa.[12] Ponekad možda nema očiglednog kliničkog ili hormonskog razloga.[2]

Žene bodibilderke i sportisti koje koriste androgene, prvenstveno za povećanje mišićnog rasta, snage i izgleda, takođe mogu da dožive jasno evidentno povećanje klitorisa i povećanje libida.[13][14] Za transrodne muškarce koji uzimaju testosteron kao deo transrodne hormonske terapije (od žene do muškarca) maskulinizacija klitorisa može biti poželjan efekat. Žene koje koriste testosteron iz terapijskih razloga (lečenje niskog libida, sprečavanje osteoporoze, kao deo režima antidepresiva, itd.) doživljavaju izvesno povećanje klitorisa, iako su doze koje se garantuju za ova stanja mnogo niže. Pseudoklitoromegalija ili pseudohipertrofija klitorisa „prijavljena je kod malih devojčica usled masturbacije: manipulacije kožom prepucija dovode do ponovljene mehaničke traume, koja proširuje prepucijus i male usne i na taj način imitira istinsko povećanje klitorisa“.[2]

Anatomija[uredi | uredi izvor]

U Atlasu anatomije ljudskog pola (1949) Roberta Latoa Dikinsona, tipični klitoris je definisan sa poprečnom širinom od 3 do 4 mm i širini po dužini od 4 do 5 mm.[15] S druge strane, u medicinskoj literaturi iz akušerstva i ginekologije, česta definicija klitoromegalije je kada postoji klitoralni indeks (proizvod po dužini i poprečnoj širini) veći od 35 mm², što je skoro dvostruko veće od gore navedene veličine.[16]

Zabrinutost za ljudska prava[uredi | uredi izvor]

Rano hirurško smanjenje klitoromegalije putem pune ili delimične klitoridektomije je kontroverzno, a interseksualne osobe izložene takvom tretmanu govore o svom gubitku fizičkog osećaja i gubitku autonomije. Poslednjih godina institucije za ljudska prava kritikovale su rano hirurško lečenje takvih karakteristika.

Godine 2013. u medicinskom časopisu je otkriveno da su četiri neimenovane elitne sportistkinje iz zemalja u razvoju bile podvrgnute gonadektomiji i delimičnoj klitoridektomiji nakon što je testiranje testosterona otkrilo da imaju interseksualno stanje.[17][18] U aprilu 2016, specijalni izvestilac Ujedinjenih nacija za zdravlje, Dajanus Puras, osudio je ovaj tretman kao oblik sakaćenja ženskih genitalija „u odsustvu simptoma ili zdravstvenih problema koji zahtevaju te procedure“.[19]


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Dorlands Medical Dictionary”. web.archive.org. 2006-10-22. Arhivirano iz originala 22. 10. 2006. g. Pristupljeno 2022-02-22. 
  2. ^ a b v Copcu E, Aktas A, Sivrioglu N, Copcu O, Oztan Y (2004). „Idiopathic isolated clitoromegaly: A report of two cases”. Reproductive Health. 1 (1): 4. PMC 523860Slobodan pristup. PMID 15461813. doi:10.1186/1742-4755-1-4. 
  3. ^ Senaylı A (decembar 2011). „Controversies on clitoroplasty”. Therapeutic Advances in Urology. 3 (6): 273—7. PMC 3229251Slobodan pristup. PMID 22164197. doi:10.1177/1756287211428165. 
  4. ^ Perovic SV, Djordjevic ML (decembar 2003). „Metoidioplasty: a variant of phalloplasty in female transsexuals”. BJU International. 92 (9): 981—5. PMID 14632860. S2CID 11836091. doi:10.1111/j.1464-410X.2003.04524.x. 
  5. ^ Meyer WJ, Webb A, Stuart CA, Finkelstein JW, Lawrence B, Walker PA (april 1986). „Physical and hormonal evaluation of transsexual patients: a longitudinal study”. Archives of Sexual Behavior. 15 (2): 121—38. PMID 3013122. S2CID 42786642. doi:10.1007/BF01542220. 
  6. ^ PRADER A (jul 1954). „Der genitalbefund beim Pseudohermaproditismus femininus des kongenitalen adrenogenitalen Syndroms. Morphologie, Hausfigkeit, Entwicklung und Vererbung der verschiedenen Genitalformen” [Genital findings in the female pseudo-hermaphroditism of the congenital adrenogenital syndrome; morphology, frequency, development and heredity of the different genital forms]. Helvetica Paediatrica Acta (na jeziku: nemački). 9 (3): 231—48. PMID 13201003. 
  7. ^ „Congenital Adrenal Hyperplasia(CAH), Prader Scale”. Arhivirano iz originala 2008-05-09. g. Pristupljeno 2008-09-28. 
  8. ^ Beischer NA, Cookson T, Sheedy M, Wein P (avgust 1992). „Norethisterone and gestational diabetes”. The Australian & New Zealand Journal of Obstetrics & Gynaecology. 32 (3): 233—8. PMID 1445134. S2CID 19741452. doi:10.1111/j.1479-828X.1992.tb01954.x. 
  9. ^ van Haelst MM, Scambler PJ, Hennekam RC (decembar 2007). „Fraser syndrome: a clinical study of 59 cases and evaluation of diagnostic criteria”. American Journal of Medical Genetics Part A. 143A (24): 3194—203. PMID 18000968. S2CID 25053508. doi:10.1002/ajmg.a.31951. 
  10. ^ Mukhtar I Khan, MD. „Polycystic Ovarian Syndrome”. Pristupljeno 2008-09-28. 
  11. ^ Horejsí J (jun 1997). „Acquired clitoral enlargement. Diagnosis and treatment”. Annals of the New York Academy of Sciences. 816 (1): 369—72. Bibcode:1997NYASA.816..369H. PMID 9238289. S2CID 85705035. doi:10.1111/j.1749-6632.1997.tb52163.x. 
  12. ^ Linck D, Hayes MF (maj 2002). „Clitoral cyst as a cause of ambiguous genitalia”. Obstetrics and Gynecology. 99 (5 Pt 2): 963—6. PMID 11975977. S2CID 43432622. doi:10.1016/S0029-7844(02)01967-1. 
  13. ^ Freberg, Laura A. (2009). Discovering Biological Psychology. Cengage Learning. str. 300. ISBN 978-0-547-17779-3. Pristupljeno 7. 11. 2012. 
  14. ^ „A Dangerous and Illegal Way to Seek Athletic Dominance and Better Appearance. A Guide for Understanding the Dangers of Anabolic Steroids”. Drug Enforcement Administration. 2004. Arhivirano iz originala 9. 4. 2004. g. Pristupljeno 7. 11. 2012. 
  15. ^ Dickinson, Robert Latou (1949). Atlas of Human Sex Anatomy. Williams & Wilkins Co. str. [potrebna strana]. ISBN 0-88275-014-3. 
  16. ^ „Female Sexual Anatomy: Clitoral and Labia Size”. 
  17. ^ Fénichel, Patrick; Paris, Françoise; Philibert, Pascal; et al. (jun 2013). „Molecular Diagnosis of 5α-Reductase Deficiency in 4 Elite Young Female Athletes Through Hormonal Screening for Hyperandrogenism”. The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism. 98 (6): —1055—E1059. ISSN 0021-972X. PMID 23633205. doi:10.1210/jc.2012-3893Slobodan pristup. 
  18. ^ Jordan-Young, R. M.; Sonksen, P. H.; Karkazis, K. (april 2014). „Sex, health, and athletes”. BMJ. 348 (apr28 9): —2926—g2926. ISSN 1756-1833. PMID 24776640. S2CID 2198650. doi:10.1136/bmj.g2926. 
  19. ^ Pūras, Dainius; Special Rapporteur on the right of everyone to the enjoyment of the highest attainable standard of physical and mental health (4. 4. 2016), Sport and healthy lifestyles and the right to health. Report A/HRC/32/33, United Nations 
Klasifikacija
Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).