Komorski defekt septuma

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Komorski defekt septuma ili ventrikularni septalni defekt-VSD (engl. Ventricular septal defect) je urođena mana srca u kojoj postoji direktna komunikacija uzmađu leve i desne komore usled defekta komorskog septuma. Septum je pregrada koja odvaja levu komoru od desne, odnosno levu pretkomoru od desne.

Komorski septum sastoji se iz dva dela: gornjeg koji je membranozni i donjeg koji je mišićni. Obično se defekt septuma nalazi u membranoznom delu. Pošto u levoj komori vlada veći pritisak nego u desnoj, onda će deo krvi tokom sistole (kontrakcije srca) prelaziti iz leve u desnu komoru odnosno radi se o levo-desnom šantu.

To je najčešća urođena srčana mana i čini oko 25% svih urođenih srčanih mana. Može se javiti izolovano ili u kombinaciji sa drugim manama npr. tetralogija Falot, AV kanal, atrezija pulmonalnog ušća. Veličina defekta varira između 1 milimetra i 2,5 cm.

Podela[uredi | uredi izvor]

različite likacije VSD-a

Na osnovu lokacije VSD se može podeliti na:

  • membranozni tip

To je najčešći oblik. Sreće se u oko 75% slučajeva. Komorski defekt septuma leži u blizini aortnog ušća u membranoznom delu septuma.

  • mišićni tip

Javlja se u manje od 10% slučajeva. Često se javljaju multipni, mali defekti septuma-Rožeova bolest.

  • infundibularni tip (lat.infundibulum-levak)

Takođe se javlja u manje od 10% slučajeva. Defekt leži u infundibulumu u blizini pulmonalnog ušća.

Javlja se ređe (manje od 10%) slučajeva. Kombinacija ASD, VSD , insuficijencije mitralnog ušća i insuficijencije trikuspidnog ušća.

Uzrok[uredi | uredi izvor]

U fetalnom periodu postoji samo jedna zajednička komora iz koje se kasnije razijaju leva i desna komora srca. Sa donje strane zajedničke komore formira se mišćni zid koji pregrađuje ovu komoru na dve manje: levu i desnu. ukoliko se zid ne formira u potpunosti nastaje otvor u njemu koji čini komorski defekt septuma.

Hemodinamika[uredi | uredi izvor]

Pošto u levoj komori vlada veći pritisak nego u desnoj, onda će deo krvi tokom sistole (kontrakcije srca) prelaziti iz leve u desnu komoru odnosno radi se o levo-desnom šantu. Usle toga dolazi do opterećenja desne komore srca, koja vremenom hipertrofiše, a kasnije se jevlja i dilatacija što može usloviti insuficijenciju trukuspidnog ušća. Takođe i u pulmonalnom krvotoku dolazi do opterećenja volumenom, što vremenom dovodi do povećanja pritiska u ovom krvotoku čime se desna komora dodatno opterećuje. Usled rasta pritiska u desnoj komori (gradijent pritiska između leve i desne komore se smanjuje) vremenom dolazi do izjednačavanja pritiska u levoj i desnoj komori. U tom tenutku se smanjuje količina krvi koja prolazi kroz defekt septuma (tj u levoj i desnoj komori su pritisci približno isti). Međutim daljim rastom pritiska u desnoj komori dolazi do obrta šanta. Sada krv prelazi iz desne u levu komoru, odnosno nastaje desno-levi šant. Ova reakcija sezove Ajzenmengerov sindrom. Tada se jevljaju i znaci centralne cijanoze.

Klinička slika[uredi | uredi izvor]

ultrazvučni snimak VSD-a U središnjem delu septuma vidi se refluks krvi (prikazan zelenom bojom) iz leve u desnu komoru

Kod malog defekta septuma su pacijenti bez tegoba. Kod defekta srednje veličine jevlja se dispneja u toku raznih aktivnosti. Češće dolazi i do infekcija respiratornih puteva. Veliki defekti dovode do insuficijencije levog srca. auskultacijom se može čuti sistolni šum u predelu donje ivice sternuma. Kod velikog defekta septuma je šum tiši i drugi srčani ton pojačan zbog plućne hipertenzije.

Od dijagnostičkih metoda značajan je i rendgen pluća, ultrazvuk, EKG i kateterizacija srca.

Manji defekti mogu se spontano zatvoriti u toku prve godine života, veći se moraju hirurški zatvoriti. Kod Ajzenmengerovog sindroma je operacija kontraindikovana. Bitna je i profilaksa protiv endokarditisa.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).