Komotin

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Komotin (lat. Komothyn) je tvrđava u Bosni i Hercegovini, čiji se ostaci nalaze desetak kilometara severoistočno od Jajca, kod Gornjeg Bešpelja. U istorijskim izvorima se mahom javlja uz ličnost Radivoja Ostojića Kotromanića, koji je jedno vreme vladao delom Bosne, kao kralj uzurpator.

Prošlost Komotina[uredi | uredi izvor]

Nije poznato kada je i ko podigao tvrđavu, dok narodno predanje navodi vojvodu Hrvoja Vukčića, kao njegovog osnivača. U istorijskim izvorima se prvi put navodi 1434. godine. Tada je, prema navodima mađarskog kralja Žigmunda, ban Matko Talovac zauzeo Komotin, Bočac i Jajce, koje je držao Radivoj, uz pomoć Osmanlija.

Gotovo tri decenije kasnije, ponovo se pominje Komotin 1461. godine u dokumentu kralja Stefana Tomaša. On njime svome bratu Radivoju Ostojiću potvrđuje posed Komatina i oblasti oko njega, koju je sačinjavalo nekoliko sela i gora.

Osmanlije su Komotin trajno zauzele 1497. godine, a pominje se neposredno nakon toga 1503. godine, u osmansko-mađarskom ugovoru o sklapanju mira.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]