Korisnik:Putinovac/Radovi/Spartanska vojska

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bronzana figura Spartanca. Privatna kolekcija, SAD.

Spartanska vojska je bila vojska starogrčkog grada-države Sparte. Spartanska vojska je bila najsnažnija vojska u Antičkoj Grčkoj u periodu izmeću 6. i 4. veka p. n. e. zahvaljujući vojničkoj prirodi spartanskog društva. Spartansko društvo je bilo jedino čisto vojnički opredeljeno društvo u Antičkoj Grčkoj čime je Sparti obezbeđivalo nadmoć nad ostalim grčkim polisima. Najverovatnije tokom 8. ili 7. veka p. n. e. u Sparti je bio utemeljen niz zakona koji su određivali vojničku prirodu spartanskog društva. Dva osnovna stuba tih zakona su bili Velika retra i Agoga. Velika retra je bio naziv za skup zakona koji je strogo određivao vojnički karakter spartanske države, dok Agoga je bio proces specifičnog vojničkog treniranja u kome su mladi Spartanci trenirali da postanu vojnici, još od malih nogu. U Antičkoj Grčkoj je bilo opšteprihvaćeno da jedan Spartanac je vredeo za više muškaraca iz drugih gradova. Danas Spartanska vojska se smatra prvim pravim primerom elitnih jedinica u vojnoj istoriji i ona sama je postala uzor mnogim vojskama širom antičkog sveta.

Uvod[uredi | uredi izvor]

Početak Spartanske vojske[uredi | uredi izvor]

Mikenska vojska[uredi | uredi izvor]

Dolazak Doraca[uredi | uredi izvor]

Organizacija i oprema[uredi | uredi izvor]

Način ratovanja[uredi | uredi izvor]

Vojska Arhajske Sparte[uredi | uredi izvor]

Osvajanja Sparte[uredi | uredi izvor]

Agoga[uredi | uredi izvor]

Organizacija i oprema[uredi | uredi izvor]

Način ratovanja[uredi | uredi izvor]

Vojska Klasične Sparte[uredi | uredi izvor]

Organizacija[uredi | uredi izvor]

Oprema[uredi | uredi izvor]

Pomoćne trupe[uredi | uredi izvor]

Konjica[uredi | uredi izvor]

Plaćenici[uredi | uredi izvor]

Vojska Sparte (369. - 188. p. n. e.)[uredi | uredi izvor]

Mornarica[uredi | uredi izvor]

Mornarica je bila jako slaba.Zasnivala se na maloj trgovini oko Peloponeskog poluostrva,pre svega Mesije i Ahaja.

Vojničko nasleđe[uredi | uredi izvor]

Beleške[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Originalni izvori[uredi | uredi izvor]

Dodatni izvori[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]