Koronalna ravan

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Koronalna ravan
Glavne anatomske ravni ljudskog tela: sagitalna ili srednja ravan (crvena), frontalna ili koronalna ravan (plava) i poprečna ili transverzalna ravan (zelena)
Detalji
Identifikatori
Latinskiplana coronalia
TAA01.2.00.001
FMA12246
Anatomska terminologija

Koronalna ravan ili frontalna ravan koja je ograničena dimenzijama visine i širine, u ljudskoj anatomiji označava bilo koju vertikalnu ravan koja je paralelna sa koronalnim šavom lobanje i koja deli telo u anatomskom smislu na ventralni i dorzalni deo (trbuh i leđa).[1] Koronalna ravan je stoga okomita na sagitalnu (poprečnu) ravan tela i prolaze kroz njegovu celu dužinu.[2]

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Termin koronalna ravan je izveden iz latinskog izraza corona, koji potiče od starogrčkog izraza κορώνη (korōnē), i u prevodu je venac ili kruna. Nazvan je tako jer je paralelna sa koronalnim šavom lobanje, koji se formira između frontalne i temporalne/temene kosti, dajući neku vrstu dijademske konfiguracije koja je otprilike paralelna sa licem.[1]

Anatomija[uredi | uredi izvor]

Koronalna ravan, koja je jednako vertikalna ravan orijentisan poprečno; to jest, s desna na levo. Ona deli ljudsko telo na prednju i zadnju polovinu. Ona pripada skupu uzdužnih ravni tela, pošto je upravna na poprečnu ili transverzalnu ravan i zajedno sa sagitalnom ravni formiraj pravi ugao.  

Kod čoveka, srednja koronalna ravan koja deli telo na dve polovine ( prednju i zadnju) to čini zamišljenom linijom koja seče oba ramena pojasa.[1]

Namena[uredi | uredi izvor]

Ova ravan kao i druge anatomske ravni služe kliničarima za opisivanje lokacije pojedinih delova tela i međusobne odnose jednog dela tela prema drugom, jer koronalna ravan koja se često naziva i frontalna ravan deli telo na prednjii zadnji deo.

Pokreti koji se obavljaju u koronalnoj (frontalnoj) ravni[uredi | uredi izvor]

Pokreti koji se obavljaju u koronalnoj (frontalnoj) ravni su bočni i oni uključuju:[3]

Abdukciju: pomeranje udova bočno, dalje od srednje linije tela (npr podizanje noge u stranu)

Adukciju: pomeranje udova medijalno, prema srednjoj liniji tela (npr spuštanje ruke na stranu tela)

Elevaciju: podizanje lopatice nagore

Depresiju: spuštanje lopatice nadole

Inverziju skočnog zgloba: taban se okreće ka unutra prema srednjoj liniji tela (komponenta supinacije)

Everziju skočnog zgloba: taban se okreće ka spolja od srednje linije tela (komponenta pronacije)

Iako je kretanje u koronalnoj (frontalnoj) ravni manje uobičajeno u svakodnevnom životu, važno je da se neki od ovih pokreta uključite u fitnes rutinu (skakanje, bočni iskorak, bočno pomeranje, bočni pregib i bočna podizanja ruku i nogu).

Galerija[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Plano frontal. Diccionario Enciclopédico Ilustrado de Medicina 5 (27ª edición). McGraw Hill Interamericana. 1996. pp. 1356-1357. ISBN 84-7615-987-0.
  2. ^ „Module - Anatomical Orientation”. web.archive.org. 2007-11-23. Arhivirano iz originala 23. 11. 2007. g. Pristupljeno 2022-09-21. 
  3. ^ „The 3 Anatomical Body Planes and The Movements In Each”. Healthline (na jeziku: engleski). 2022-07-13. Pristupljeno 2022-09-25. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).