Lav Kalda

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Lav Kalda
Datum rođenja(1880-04-10)10. april 1880.
Mesto rođenjaBilovecAustrougarska
Datum smrti10. oktobar 1956.(1956-10-10) (76 god.)
Mesto smrtiZagrebFNRJ

Lav Kalda (po rođenju: Leon Kac; Bilovec, Austrougarska, 10. septembar 1880Zagreb, SFRJ, 10. oktobar 1956) bio je jugoslovenski arhitekta.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Poreklo, detinjstvo i školovanje[uredi | uredi izvor]

Lav Kalda rođen je 10. septembra 1880. godine u jevrejskoj porodici Kac, u moravskom selu Bilovec, za vreme Austrougarske monarhije. Porodica Kac promenila je prezime u Kalda nakon prelaska iz judaizma u evangeličku veru. Završio je Višu državnu trgovinsku školu u Brnu. U Zagreb je došao privučen intenzivnom građevinskom aktivnošću, zbog koje se u gradu razvio sistem dizajnerskih i građevinskih kompanija, poput najistaknutijih „Hönigsberg & Deutsch”. Poziv Kaldi da dođe u Zagreb stigao je od arhitekte Martina Pilara, u kojem je krajem 1901. godine počeo raditi na izgradnji kuće. Shvativši Kaldine sposobnosti, Pilar ga je poslao u Beč na dalje školovanje. U oktobru 1903. Kalda je počeo da studira kod profesora Alfreda Kasteliza na Akademiji lepih umotvorina u Beču, u klasi profesora specijalne škole Viktora Lunca i Fridriha Ohmana. Posle tri godine studija, Kalda je 10. jula 1906. godine dobio „Aus­trit­ts-Zeug­nis“. Ovaj sertifikat o završenim šestsemestarskom studijima profesor klase Ohman klase napisao je o Kaldi: „... talenat izražen u najboljem svetlu u rešavanju problema nagrađivan jednostavnim pogledima, promišljenim i svežim rešenjima“. Kaldinove studije su propraćene sa dve nagrade: 1904. godine dodeljena mu je prestižna nagrada Fugerova medalja, koja je podarena nekim od najvrednijih i najatraktivnijih dela. Na kraju studija, Kalda je 1906. godine dobio i „Nagradu specijalne škole“, koja se svake godine dodeljuje u obe škole od 1891. godine za završne radove učenika.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Institut za povijest umjetnosti; Dar­ja Ra­do­vić Ma­he­čić; Sek­ven­ca se­ce­si­je – ar­hi­te­kt Lav Kal­da; stranica 241-264; broj 141, 2006, Zagreb.