Lazički rat

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Lazički rat
Deo Vizantijsko-persijski ratovi

Lazika
Vreme541—562. godina
Mesto
Lazika (današnja zapadna Gruzija)
Ishod Vizantija odnela pobedu, ali pristala na plaćanje danka
Sukobljene strane
Vizantijsko carstvo Sasanidsko carstvo
Komandanti i vođe
Justinijan Hozroje

Lazički rat ili Kolhidski rat vođen je u periodu od 541. do 562. godine između Vizantijskog carstva sa jedne i Sasanidske Persije sa druge strane. Ovaj rat je deo Vizantijsko-persijskih ratova, a završen je pobedom Vizantije. Naziv je dobio po Lazici, oblasti na istočnoj obali Crnog mora (današnja zapdna Gruzija) na kojoj je vođen.

Rat[uredi | uredi izvor]

Povod za izbijanje rata bila je kontrola Lazike. Oko nje je vođena većina ratnih operacija. Rat je pokrenuo persijski car Hozroje uplašen uspesima vizantijskog cara Justinijana u ratovima protiv Ostrogota i Vandala. Persijska vojska prvo je upala u vizantijsku Siriju i razorila Antiohiju zatim su operacije prenete na obale Crnog mora. Hozroje se plašio mogućnosti ponovnog osnivanja Rimskog carstva koje bi značilo kraj za persijsku državu. Među istoričarima postoji spor oko toga da li je Lazički rat doprineo izbijanju velike kuge u Justinijanovom carstvu koja je opustošilo Vizantiju, Mediteran i Evropu. U svakom slučaju, rat je temeljno iscrpio Vizantiju tako da su Vizantinci tek nakon završetka Gotskog rata mogli svoje glavne vojne resurse usmeriti na istok. Godine 557. zaključeno je preliminarno primirje, a pet godina kasnije tzv. Pedesetogodišnji mir kojim su Vizantinci, uz plaćanje danka Persiji, očuvali kontrolu nad Lazikom.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]