Laporac

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Laporac
Laporac

Laporac, (engl. marl, franc. marne, nem. Mergel, rus. мергель) je sedimentna stena izgrađena od čestica gline i kalcijum-karbonata ili dolomita (dolomitični laporac), pri čemu procenat kalcijum-karbonata varira u širokom rasponu od 25 do 75%[1], od čega zavisi njena čvrstoća (veličina jednoaksijalnog pritiska). Obično je vrlo sitnozrna stena, žućkaste, sivkaste, ili zelenkaste boje, i često se javlja u slojevima male debljine. Najčešće su tankopločasti ili listasti. Javljaju se, međutim, i kao debeloslojeviti (skoro masivni).

Nekarbonatni deo u laporcima čine minerali glinakaolinit, monmorionit, ilit, a karbonatni deo – kalcit, ili ređe dolomit. Laporci se stvaraju u marinskim (morskim basenima) ili jezerskim basenima (slatkovodna sredina) uz istovremeno taloženje karbonatnog i glinovitog materijala.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Geološka terminologija i nomenklatura IV petrologija, Beograd, 1975

Literatura[uredi | uredi izvor]

  1. Đorđević V., Đorđević P., Milovanović D. 1991. Osnovi petrologije. Beograd: Nauka

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]