Pređi na sadržaj

Ležišta belog boksita u Republici Srpskoj

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ruda boksita među dominantnim crvenim boksitom sadrže u sebi i beli boksit u vidu vena, žila, žilica, gnezda ili pega

Ležišta belog boksita na terenima Republike Srpske istražene su u nekoliko boksitonosnih područja, uglavnom uz crvene boksite i različite su starosti i nejednakog značaja.[1] Beli boksit je jako retka sirovina i njegove naveće rezerve u Svetu su u Crnoj Gori. Obzirom da je najveći deo belih boksita u Republici Srpskoj nastao izbeljivanjem crvenog boksita u tankim slojevima i često nepravilnim zonama relativno su male moćnosti njegove eksploatacije, i zato on nema veći ekonomskog značaj za Republiku Srpsku.[2]

Opšte informacije[uredi | uredi izvor]

Beli boksiti kao pojave ili samostalna ležišta zastupljeni su u gotovo svim boksitonosnim područjima crvenih boksita. Osim smanjenog sadržaja Fe2O3 ovi boksiti po genetskim karakteristikama, obliku pojavljivanja i drugim osobinama uglavnom su identični sa crvenim boksitima.

Upotrebljivost belog boksita u pojedinim granama industrije zavisi od hemijskog sastava belog boksita, naročito od sadržaja gvožđe (III) okisda (Fe2O3). U Republici Srpskoj je izvršena klasifikacija belih boksita na osnovu sadržaja Fe2O3 u njemu, i to u tri klase:

  • prva klasa sadrži do 3% Fe2O3,
  • druga klasa sadrži do 5% Fe2O3 i
  • treća klasa sadrži od 5 do10% Fe2O3.

Prva i druga klasa belog boksita se najviše upotrebljavaju u vatrostalnoj industriji, za proizvodnju visokovatrostalnih opeka ili za proizvodnju boksitnog brašna. Vrednost ovog boksita je veća ukoliko u njemu ima manji sadržaj Fe2O3, jer se vatrostalnost povećava.

Treća klasa ima nešto nižu vatrostalnost nego kod prve dve klase, i zato se ne koristi u vatrostalnoj industriji.

Beli boksiti imaju primenu i u industriji brzovezujućeg i specijalnog cementa, za proizvodnju korunda i azbesta, za aluminijumsku industriju ukoliko ima nizak sadržaj SiO2, itd.

Kod svih klasa belog boksita sadržaj Al2O3 se kreće od 55 do 72%, a SiO2 od 1 do 18%.

Prema mineralnom sastavu beli boksiti ove tri klase pripadaju bemitskom tipu, s tim što se sadržaj kaolinita povećava ukoliko je procentualno učešće SiO2 u njemu veće.

Nalazišta[uredi | uredi izvor]

Pojave belog boksita u Republici Srpskoj nalaze se u ležištima crvenog boksita u boksitonosnim područjima:

Ležišta belog boksita u Hercegovini[uredi | uredi izvor]

Pojave belog boksita u Hercegovini vezane su uz crvene boksite određenih stratigrafskih horizonata. Ova ležišta boksita u podini imaju rudistne krečnjake gornje krede, a u krovini laporovito-peskovite karbonatne sedimentne liburnijske starosti.[3]

Belu boksit koji se u Hercegovini nalazi ispod krovinskih sedimenata, kao završni horizont u ležištima crvenih boksita, je homogenog izgleda, sa gustim ili retkim pizolitima i oolitima.

Ovaj boksit koji nema oblik konstantnog pojavljivanja, a nastao je tokom sedimentacije u procesu izbeljivanja crvenog boksita u odgovarajućim klimatskim sredinama, kao rezultat odnošenja i odstranjivanja Fe-oksida (Burić, 1976).

Karakteristike rude;

  • debljina naslaga je do 0,5 m.
  • sadržaj Al2O3 u njemu se kreće do 70%,
  • sadržaj SiO2 do 4%,
  • sadržaj Fe2O3 do 5%
  • sadržaj TiO2 od 3-4%.

Prema ovom mineralni sastavu ruda se ovog ležišta odgovara bemitskom tipu.

U Hercegovini postoji i drugi način pojavljivanja belog boksita. Neka ležišta crvenog boksita sadrže u sebi beli boksit u vidu vena, žila, žilica, gnezda ili pega. Beli boksit se nalazi paralelno pružanju ili poprečno na pružanje ležišta. Takav način pojavljivanja je nastao u procesu dijageneze ili epigeneze, zbog preraspodele gvožđa (Fe) pri relativnom kolebanju pH vrednosti i Eh. Kod ove vrste belog boksita sadržaj titijum dioksida (TiO2) je nešto povećan, u izuzetnim slučajevima i do 5%.

Skoro sve pojave belih boksita u ležištu crvenog boksita u Hercegovini su malog prostranstva i debljine. Pajava ovog voksita je kod svih ležišta crvenog boksita različitih stratigrafskih horizonata, čak ni kod svih ležišta istog stratigrafskog horizonta i nemaju veliku ekonomsku vrednost kao industrijska sirovina. Ovaj beli boksit kod pojedinih ležišta crvenog boksita "prirodno" oplemenjuje crveni boksit, naročito kada sadrži veliki procenat Al2O3 a malu količinu silicijum dioksida (SiO2).

Ležišta belog boksita u istočnom delu RS[uredi | uredi izvor]

Beli boksit istočnog dela Republike Srpske se javlja ispod krovinskih slojeva ili u samom ležištu crvenog boksita u vidu žilica i pega u boksitonosnom području između Vlasenice i Srebrenice. Kada se nalazi ispod krovinskih sedimenata kao završni horizont u ležištima crvenog boksita, beli boksit nije stalnog pojavljivanja.[4]

Tekstura mu je uvijek pizolitično-oolitična. Boksit ovog područja pripada bemitsko-kaolinitskom tipu.

Karakteristike;

  • debljina mu se kreće do 1 m.
  • sadržaj Al2O3 ide do 60%,
  • sadržaj SiO2 do 22%,
  • sadržaj Fe2O3 do 10%
  • sadržaj TiO2 oko 3%.

Prema načinu pojavljivanja belog boksita i prema njegovoj strukturi i teksturi dolazi se do zaključka da je ovaj boksit nastao u procesu sedimentacije, odnosno u procesu izbeljivanja crvenog boksita u završnim horizontima, u sredinama oblaćivanja njihovih pojedinih delova, pri relativnom kolebanju pH i Eh u stadijumu taloženja.

Ležišta belog boksita na području između Jajca, Mrkonjić Grada i Banja Luke[uredi | uredi izvor]

Beli boksiti u boksitonosnom području između Jajca, Mrkonjić Grada i Banjaluke, sporadično se javljaju kod pojedinih ležišta crvenog boksita.[5]

U području Liskovice, Bočca i drugih lokaliteta beli boksit se nalazi u ležištima crvenog boksita neposredno ispod krovinskih sedimenata ili u vidu belih pega u samim ležištima. Na svim ležištima bijeli boksiti su ujednačenog hemijskog sastava:

  • Al2O3 oko 60%,
  • SiO2 oko 3%
  • Fe2O3 do 10% (Burić, 1976).

Značaj[uredi | uredi izvor]

Generalno posmatrano, može se reći da je Republika Srpske relativno siromašna zemlja u pogledu zastupljenosti ove vrsta mineralnih sirovina i da ne raspolažemo velikim ležištima svetskog značaja, već se ovde radi o ležištima manjih razmera, pa iz tih razloga buduće generacije treba da uče da racionalno koriste raspoložive mineralne sirovine kao bi zadovoljavale potrebe budućih naraštaja.[6]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Burić, P., Živaljević, T. (1964): Studija ocjene potencijalnosti boksitonosnih terena šire okoline Vlasenice sa procjenom i obračunom rudnih rezervi C1 i C2 kategorije, Sarajevo.
  2. ^ „6.4.4. Ležišta i pojave bijelog boksita...„Monografija, Mineralne sirovine Republike Srpske (PDF). Republički zavod za geološka istraživanja RS "Geozavod"-Zvornik. 2011. str. 252-253. Arhivirano iz originala (PDF) 18. 07. 2021. g. Pristupljeno 15. 11. 2021. 
  3. ^ „6.4.4. Ležišta i pojave bijelog boksita...„Monografija, Mineralne sirovine Republike Srpske (PDF). Republički zavod za geološka istraživanja RS "Geozavod"-Zvornik. 2011. str. 253. Arhivirano iz originala (PDF) 18. 07. 2021. g. Pristupljeno 15. 11. 2021. 
  4. ^ „6.4.4. Ležišta i pojave bijelog boksita...Bijeli boksit istočnog dijela Republike Srpske..„Monografija, Mineralne sirovine Republike Srpske (PDF). Republički zavod za geološka istraživanja RS "Geozavod"-Zvornik. 2011. str. 253. Arhivirano iz originala (PDF) 18. 07. 2021. g. Pristupljeno 15. 11. 2021. 
  5. ^ „6.4.4. Ležišta i pojave bijelog boksita...Bijeli boksiti u boksitonosnom području između Jajca, Mrkonjić Grada i Banjalukeć..„Monografija, Mineralne sirovine Republike Srpske (PDF). Republički zavod za geološka istraživanja RS "Geozavod"-Zvornik. 2011. str. 253. Arhivirano iz originala (PDF) 18. 07. 2021. g. Pristupljeno 15. 11. 2021. 
  6. ^ „Republika Srpska Vađenje ruda i kamena -mineralni resursi Republike Srpske”. vladars.net. Pristupljeno 2021-11-20. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Todorović, M. (2002): Elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi crvenih boksita na ležištu Crvene Stijene, AD Boksit Milići.
  • Todorović, M. (2002): Elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi crenih boksita na ležištu Podbraćani, AD Boksit Milići.
  • Todorović, M. (2007): Elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi crvenih boksita na ležištu Braćan, AD Boksiti Milići.
  • Filipić, Z. (2006): Elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi crenih boksita na ležištu Šumarnica kod Srebrenice, Kriptos Milići.
  • Filipić, Z. (2006): Elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi ceveni boksit na ležištu Kosturi kod Srebrenice, Kriptos Milići.
  • Filipić, Z. (2007): Elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi kaolina na ležištu Bratunac, Kriptos Milići

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]