Pređi na sadržaj

Leđa

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Žena u pravilnom položaju

Leđa su stražnji dio trupa. Obuhvataju dio od ramena i potiljka do stražnjice. Nalaze se sa suprotnim stranama od prsa i trbuha. Podijeljena je na dva simetrična dijela, lijevi i desni sa središnjom okomitom linijom, koju čine rtni nastavci pršljenova. Leđa su prekrivena kožom, koja je tanja nego na drugim dijelovima torza i sa manje dlaka, a ispod nje se nalaze leđni mišići, koji su povezani sa mišićima ramena i vrata. Također se sastoje i kostiju, ligamenata i živaca[1]. Leđni mišići su: najširi leđni mišić, gornji stražnji nazupčani mišić, donji stražnji nazupčani mišić, veliki rombasti mišić, mali rombasti mišić, trapezni mišić i mišić podizač lopatice. Leđa imaju veliku ulogu u kretanju i fleksibilnosti, daju potporu glavi. Mogu se pomicati i savijati pri pokretima. Bolovi u donjem delu leđa (križobolja, lumbago) česti su poremećaji mišića i kostiju leđa, a zahvaćaju gotovo 40% ljudi tokom života. Križobolja je akutna ako traje manje od 6 sedmica, a hronična ako traje više od 12 sedmica.

Značaj kičme

[uredi | uredi izvor]

Značaj spina je višestruk. U ovom slučaju, pominjemo da kičma štiti kičmenu moždinu od povrede. U isto vrijeme, kičma daje čvrstoću i podršku tijelu, glava, u kojoj je mozak mozga, kao dio centralnog nervnog sistema, nastavlja kičmenu moždinu koja prolazi kroz spinalni kanal. Kanal je sačinjen od koštanih otvora u svakom uganuću. Izvan šiljaka nastavljaju se periferni nervi koji oživljavaju cijelo tijelo. Čarolija se sastoji od treptaja, a svaki zaokret sa susjednim i gore i dole predstavlja zglob. Imajući u vidu da kosti koštane mase nisu frustrirane, postoji disk svake pulpi koji je napravljen od plućnog mekog tkiva, sa funkcijom amortizacije pokreta i trenja resica kosti kičme. Kompaktnost, čvrstoća i elastičnost kičme obezbeđena je drugim mekim tkivom koje počinje i završava sa koštanom masom ražnja. Bilo koja radna ili sportska aktivnost ili aktivnost svakodnevnog života, ako je nepravilna ili nagla, ili traje dugo, može izazvati bol u lumbalnom dijelu leđa. Bol se obično povezuje sa sledećim aktivnostima: nepravilno podizanje tereta u dizanju tegova, gdje se trup rotira i rotira, naglo kretanje rotacije, savijanja ili rotacije i istezanja trupa ,dugotrajno sjedenje , dugotrajna vožlja automobilom , dugotrajno hodanje , dugotrajno stajanje , loš položaj u toku spavanja .

Razlika između bola u gornjem i donjem dijelu leđa

[uredi | uredi izvor]

Bol u leđima može se javiti ili u gornjem dijelu leđa (torakalni dio leđa - dio leđa gde se spajaju rebra) ili u donji dio leđa.Bol u gornjem dijelu leđa može da se osjeti u gornjoj polovini leđa kao i u ramenima i vratu. To se može desiti kao posljedica oštećenja ligamenata i tetiva koje su previše rastegnute, na primjer tokom saobraćajne nesreće ili tokom treninga. Veliki mišići gornjeg dijela leđa takođe su skloni iritaciji mišića ili miofacijalnom bolu zbog svakodnevnog trošenja ili jednostavno zbog nedostatka snage.Loše držanje, gojaznost i slabi trbušni mišići mogu dodatno oštetiti ravnotežu kičmenog stuba, što tonira grlo da bi se savijalo kako bi se nadoknadila ravnoteža. Takođe, stres i emocionalni stres mogu da utiču na stezanje mišića. Pritisak zbog držanja može posebno doprinjeti hroničnom bolu u vratu, gornjem dijelu leđa i rukama[2]. Nasuprot tome, bol u donjem dijelu leđa se osjeća u podnožju leđa. Bol u donjem dijelu leđa može biti uzrokovana teškim predmetima, prekomjernim istezanjem mišića donjeg dijela leđa ili direktnom povredom ili nesrećom. Ovi događaji mogu izazvati ožiljke ili donji dio leđa, što dovodi do bolova, a ponekad i do trzanja mišića. Prekomjerna težina, pušenje i stres takođe mogu doprinjeti bolovima u donjem dijelu leđa. U nekim slučajevima bol u donjem dijelu leđa može biti posljedica određenih bolesti, uključujući bolesti kostiju, artritis, virusne infekcije ili abnormalnosti kičme.

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ „Kreni zdravo”. Arhivirano iz originala 25. 05. 2019. g. Pristupljeno 25. 05. 2019. 
  2. ^ „Veb-sajt: Panadolrs”. Arhivirano iz originala 26. 05. 2019. g. Pristupljeno 26. 05. 2019. 

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]