Liga bršljana

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Liga bršljana
Osnovana1954.
KomesarRobin Haris[1]
Broj timova8
SedištePrinston, Nju Džerzi, SAD
Zvanični sajtivyleague.com

Liga bršljana (engl. Ivy League) je američka sportska konferencija koja obuhvata osam najprestižnijih privatnih univerziteta na severnoistoku SAD.[2][3][4][5][6] To su ujedno i neki od najstarijih univerziteta u SAD. Naziv potiče od bršljana koji pokriva najstarije zgrade ovih univerziteta. Ovi univerziteti spadaju među najpopularnije u Americi, ali i u najselektivnije po pitanju prijema studenata. Spadaju u najbogatije u svetu u smislu ekonomskih resursa i privlače mnoge naučnike širom sveta. Iako su svi univerziteti privatni, primaju državna sredstva za istraživanja. Univerziteti Lige bršljana su poznati kako po visokim akademskim dostignućima, tako i u sportskim aktivnostima. Studenti sa odličnim akademskim znanjem, kao i studenti istaknuti u nekom od sportova, dobijaju stipendije.

Ovaj je termin bio u upotrebi još od 1933. godine, a postao je zvaničan nakon formiranja NCAA divizije I na atletskom savetovanju 1954. godine.[7] Sedam od osam škola je osnovano tokom kolonijalnog perioda (Kornel je osnovan 1865. godine), i to čini sedam od devet kolonijalnih koledža formiranih pre Američke revolucije.

Škole Lige bršljana se generalno smatraju predstavnicima najprestižnijih škola, i svrstavaju se među najbolje univerzitete širom sveta prema stavu preduzeća U.S. News & World Report.[8] Svih osam univerziteta se nalazi među prvih četrnaest u njihovom izveštaju iz 2019. godine o rangiranju nacionalnih univerziteta, uključujući četiri na prva tri mesta (Kolumbija i Jejl su jednako rangirani na trećem mestu).[9] U izveštaju iste organizaje o globalnom rangiranju univerziteta iz 2019, tri univerziteta Lige bršljana su rangirani među prvih deset (Harvard – 1. mesto, Kolumbija – 8. mesto, i Prinston – 9. mesto), a šest je među prvih dvadest. Univerziteti sa fokusom na dodiplomske studije, Univerzitet Braun i Dartmutski koledž su rangirani na 99. i 197. mestu, respektivno.[10][11] Kompanija U.S. News je imenovala pripadnika Lige bršljana najboljim nacionalnim univerzitetom svake godine tokom zadnjih 18 godina završno sa rangiranjem iz 2018. godine: Prinston jedanaest puta, Harvard dva puta, i po dve škole su delile prvo mesto pet puta.

U 2021, Vesti SAD & Svetski izveštaj rangiranja globalno najboljih univerziteta, dva pripadnika Lige bršljana su rangirana u prvih 10 na međunarodnom nivou (Harvard prvi, a Kolumbija šesta).[12] Svih osam škola Lige bršljana su članice Asocijacije američkih univerziteta, najprestižnijeg saveza američkih istraživačkih univerziteta.[13]

Broj upisa na osnovne studije se kreće od oko 4.500 do oko 15.000,[14] više od većine koledža liberalnih umetnosti i manje od većine državnih univerziteta. Ukupan broj upisa, koji uključuje diplomirane studente, kreće se od približno 6.600 u Dartmutu do preko 20.000 u Kolumbiji, Kornelu, Harvardu i Penu. Finansijske zadužbine Lige bršljana se kreću od Braunovih 6,9 milijardi dolara[15] do 53,2 milijarde dolara na Harvardu,[16] najveće finansijske zadužbine bilo koje akademske institucije na svetu.[17]

Liga bršljana je slična drugim grupama univerziteta u drugim zemljama kao što su Grande Ecoles u Francuskoj,[18] Oksbridž[19][20] u Ujedinjenom Kraljevstvu, C9 liga[21] u Kini, Imperijalni univerziteti[22] u Japanu i Grupa osam[23] u Australiji.

Članovi[uredi | uredi izvor]

Položaj univerziteta Lige bršljana na mapi SAD

Galerija[uredi | uredi izvor]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Iako su se indicije za formiranje Ajvi lige pojavile desetak godina ranije, prvi zvanični koraci su poduzeti 1945. godine, kada je osam predsednika ovih univerziteta počelo pregovore o formiranju zajedničke lige američkog fudbala radi očuvanja vrednosti tog sporta, ali u jednakoj meri očuvanju vrednosti akademskog života.[24] Prvi korak ka organizovanju takmičenja unutar lige je učinjen 1952. godine sa obaveštenjem da će od jeseni 1953. godine svaki univerzitet igrati sa svakim univerzitetom u grupi bar jednom u pet godina. Ovaj plan je promenjen 1954. godine kada su predsednici objavili da će takmičenja u američkom fudbalu biti svake godine, počevši od 1956. i odobrili slična takmičenja u više drugih sportova. Od 1977. godine postojala su takmičenja u američkom fudbalu, fudbalu, košarci, a na nekim univerzitetima i u bejzbolu, hokeju, tenisu, plivanju, rvanju. Kasnije su pridruženi trčanje, golf i veslanje. Sredinom 1970-ih uvedena su i prvenstva za žene, najpre u košarci i hokeju na ledu, a kasnije i u drugim sportovima.

Rivalstva[uredi | uredi izvor]

Iako se ova grupa elitnih univerziteta smatra delom jedne lige, tokom godina su se razvila mnoga rivalstva.[25] Prinston i Pensilvanija su već godinama rivali u košarci. Kornel i Harvard su dugogodišnji rivali u hokeju, a Harvard i Pen u američkom fudbalu. Mnogi drugi univerziteti Lige bršnjana takođe imaju ozbiljna sportska rivalstva. Rivalstvo između Jejla i Prinstona se smatra drugim najstarijim u SAD. Takmičenja su postala toliko popularna da su se utakmice počele igrati u Njujorku kako bi gledaoci mogli doći izdaleka i gledati utakmice. Popularnost sportista i rivalstava je donelo mnogo popularnosti školama kao i zaradu od prodanih karata.

Postoje takođe i akademska rivalstva među univerzitetima. Ova rivalstva se uglavnom ogledaju u mišljenjima koji univerzitet ima najbolje diplomce, koji nudi najbolje stipendije, koji poznati su završili koji univerzitet, itd.

Dostignuća[uredi | uredi izvor]

Svaki univerzite Lige bršljana ima bitna dostignuća. Svi oni nose određenu reputaciju i svaki univerzitet ima izvrsne programe koji su najpre istaknuti u poljima medicine i prava, čineći ih među najtraženijim univerzitetima na svetu. Pri odabiru studenata svi su veoma rigorozni kako bi osigurali samo najbolje i najinteligentnije studente. Mnogi poznati su diplomirali na nekom od univerziteta Lige bršljana, kao npr. skorašnji SAD Džordž Buš, Bil Klinton i Barak Obama. Prestiž ovih univerziteta navodi mnoge na mišljenje da su oni samo za bogatstvo i elitu. Kompanije, uglavnom pravne firme, medicinske ustanove i velike korporacije, često traže diplomce Lige bršljana kao potencijalne zaposlene.

Drugi bršljani[uredi | uredi izvor]

Izraz Bršljan plus se ponekad koristi za označavanje pozitivnog poređenja ili povezanosti sa Ligom Bršljana, često na akademskom planu. Termin je korišćen da opišu Mali bršljani, grupa malih koledža liberalnih umetnosti u severoistočnim Sjedinjenim Državama.[26] Druge uobičajene upotrebe uključuju Javne bršljane, Skrivene bršljane i Južne bršljane.

Bršljan plus[uredi | uredi izvor]

Termin Bršljan plus se ponekad koristi za označavanje originalnih osam institucija (u ovom kontekstu drevnih osam)[27][28][29] plus nekoliko drugih škola za potrebe alumni udruženja,[30][31] univerzitetskih konzorcijuma,[31][32][33][34] ili poređenja zadužbina.[35][36][37][38] U svojoj knjizi Raspetljavanje Lige bršljana, Zavel piše: „Uključivanje škola koje nisu iz Lige bršljana pod ovim terminom je uobičajeno za neke škole i izuzetno retko za druge. Među ovim drugim školama, Masačusetski institut za tehnologiju i Univerzitet Stanford su skoro uvek uključeni. Univerzitet u Čikagu i Univerzitet Djuk su takođe često uključeni.“[31]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Executive Director Robin Harris”. Arhivirano iz originala 5. 4. 2016. g. Pristupljeno 1. 4. 2016. 
  2. ^ „Princeton Campus Guide – Ivy League”. Arhivirano iz originala 22. 3. 2010. g. Pristupljeno 26. 4. 2007. 
  3. ^ „The Benefits of the Ivy League – Crimson Education US”. www.crimsoneducation.org (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 12. 02. 2022. g. Pristupljeno 7. 5. 2020. 
  4. ^ Vedder, Richard. „Does Attending Elite Colleges Make You Happy? Lessons From The Admissions Scandal”. Forbes (na jeziku: engleski). Pristupljeno 7. 5. 2020. 
  5. ^ Gladwell, Malcolm. „Getting In”. The New Yorker (na jeziku: engleski). Pristupljeno 7. 5. 2020. 
  6. ^ „Joint Ivy Statement on Admission Policies”. Princeton University Admission (na jeziku: engleski). 2. 9. 2016. Pristupljeno 7. 5. 2020. 
  7. ^ „Ivy League History and Timeline”. Arhivirano iz originala 20. 4. 2016. g. Pristupljeno 13. 11. 2015. 
  8. ^ „World's Best Colleges”. Arhivirano iz originala 30. 5. 2012. g. Pristupljeno 3. 7. 2009. 
  9. ^ „National University Rankings”. U.S. News & World Report. Arhivirano iz originala 21. 5. 2011. g. Pristupljeno 11. 9. 2013. 
  10. ^ https://www.usnews.com/education/best-global-universities/brown-university-217156/overall-rankings
  11. ^ https://www.usnews.com/education/best-global-universities/dartmouth-college-182670/overall-rankings
  12. ^ „2021 Best Global Universities Rankings”. U.S. News. 2021. Pristupljeno 10. 5. 2021. 
  13. ^ „Our Members”. Association of American Universities. Pristupljeno 20. 8. 2021. 
  14. ^ Dartmouth and Cornell respectively
  15. ^ „Brown University's endowment reaches $6.9b after generating a more than 50 percent return”. The Boston Globe (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-10-14. 
  16. ^ „Harvard's Endowment Soars to $53.2 Billion, Reports 33.6% Returns”. The Harvard Crimson. Pristupljeno 2021-10-14. 
  17. ^ „10 Private Universities With Largest Financial Endowments”. Arhivirano iz originala 1. 8. 2012. g. Pristupljeno 30. 5. 2012. 
  18. ^ „Grandes écoles: The making of France's ruling elite”. France 24 (na jeziku: engleski). 2013-05-21. Pristupljeno 2022-08-22. 
  19. ^ „Oxbridge vs the Ivy League: what's the difference? – Oxbridge Applications”. 13. 4. 2012. Pristupljeno 8. 11. 2018. 
  20. ^ „Ivy League v Oxbridge: Best Experience in the World?”. Crimson Education. Pristupljeno 8. 11. 2018. 
  21. ^ „China's Ivy League:C9 League”. en.people.cn. Arhivirano iz originala 03. 01. 2019. g. Pristupljeno 8. 11. 2018. 
  22. ^ „Prestigious 'Imperial Universities' the best in Japan – THE rankings – Study International”. 31. 3. 2017. Arhivirano iz originala 15. 7. 2019. g. Pristupljeno 8. 11. 2018. 
  23. ^ „The Go8 university group explained”. www.timeshighereducation.com/. Pristupljeno 13. 10. 2022. 
  24. ^ „Timeline - Ivy League”. Arhivirano iz originala 20. 4. 2016. g. Pristupljeno 24. 10. 2016. 
  25. ^ The History Of The Ivy League - Best College Reviews
  26. ^ „NESCAC”. www.nescac.com. Arhivirano iz originala 6. 2. 2016. g. Pristupljeno 9. 2. 2016. 
  27. ^ „Around the Ivies: Ancient Eight History”. The Harvard Crimson. 
  28. ^ „The Beginning of the Ancient Eight”. The Cornell Daily Sun. 
  29. ^ „Modernizing the Ancient Eight”. Yale Daily News. 
  30. ^ Babbit, Nory (jesen 2005). „Yale Hosts Ivy Plus Conference”. The Blue Print. Arhivirano iz originala 10. 6. 2010. g. Pristupljeno 25. 3. 2009. 
  31. ^ a b v Zawel, Marc (1. 9. 2005). „Defining the Ivy League”. Untangling the Ivy League. College Prowler. str. 9. ISBN 1-59658-500-5. 
  32. ^ „Ivy Plus Sustainability Working Group”. Yale. Arhivirano iz originala 1. 1. 2008. g. Pristupljeno 24. 11. 2008. 
  33. ^ „Ivy + Alumni Relations Conference”. Princeton. Arhivirano iz originala 26. 1. 2009. g. Pristupljeno 24. 11. 2008. 
  34. ^ „Ivy Plus Libraries Confederation”. Columbia University Libraries. Pristupljeno 27. 7. 2019. 
  35. ^ Weisman, Robert (2. 11. 2007). „Risk pays off for endowments”. The Boston Globe. Pristupljeno 24. 11. 2008. 
  36. ^ Perloff-Giles, Alexandra (11. 3. 2008). „Columbia, MIT Fall Into Line on Aid”. The Harvard Crimson. Arhivirano iz originala 17. 8. 2009. g. Pristupljeno 24. 11. 2008. 
  37. ^ Bianco, Anthony (29. 11. 2007). „The Dangerous Wealth of the Ivy League”. Businessweek. Pristupljeno 24. 3. 2009. 
  38. ^ Lerner, Josh; Schoar, Antoinette; Wang, Jialan (leto 2008). „Secrets of the Academy: The Drivers of University Endowment Success” (PDF). Journal of Economic Perspectives. Nashville, TN: The American Economic Association. 22 (3): 207—22. ISSN 0895-3309. OCLC 16474127. S2CID 17968423. doi:10.1257/jep.22.3.207. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]