Luj III Slepi
Luj III | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | oko 880. |
Mesto rođenja | Oten, Provansa |
Datum smrti | 28. jun 928. |
Mesto smrti | Vjen, Provansa |
Porodica | |
Supružnik | Ana, ćerka Lava VI Mudrog, Adelaida |
Potomstvo | Charles Constantine of Vienne |
Roditelji | Boso Provansalski Ermengarda Italijanska |
Dinastija | Bosonids |
car Svetog rimskog carstva | |
Period | 901–905 |
Prethodnik | Arnulf Karantinski |
Naslednik | Berengar Furlanski |
Kralj Italije | |
Period | 900–905 |
Prethodnik | Arnulf Karantinski |
Naslednik | Berengar Furlanski |
kralj Provanse | |
Period | 887–928 |
Prethodnik | Boso Provansalski |
Naslednik | Igo od Italije |
Luj III Slepi (oko 880—28. jun 928) je bio kralj Provanse (od 887), kralj Italije (od 900) i car Svetog rimskog carstva (od 901. do 905).
Biografija[uredi | uredi izvor]
Lujev otac bio je Boso, kralj Provanse. Majka mu je bila Ermengarda Italijanska, ćerka Luja II. Na prestolu Provanse nasledio je svoga oca 887. godine. Pošto je tada bio maloletan, regentsku funkciju vršili su Arnulf Karantinski i Karlo III. Nakon Arnulfove smrti, italijanski plemići ponudili su Luju italijansku krunu ako zarati sa kraljem Berengarom. Luj je pristao i 901. godine pobedonosno ušao u Rim. Papa ga je krunisao za cara. Međutim, Berengar mu je godinu dana nakon krunisanja naneo poraz i zarobio ga. U zamenu za slobodu tražio je obećanje da se Luj više neće vraćati u Italiju. Luj se sklonio u Provansu odakle je, nakon dve godine, ponovo napao Berengara. Međutim, ponovo je doživeo poraz kod Verone i pao u zarobljeništvo. Berengar mu ovoga puta nije verovao već ga je pre oslobađanja oslepeo. Luj se povukao u Provansu gde je proveo ostatak života.
Porodično stablo[uredi | uredi izvor]
4. Bivin of Gorze | ||||||||||||||||
2. Boso Provansalski | ||||||||||||||||
1. Luj III Slepi | ||||||||||||||||
6. Luj II od Italije | ||||||||||||||||
3. Ermengarda Italijanska | ||||||||||||||||
Izvori[uredi | uredi izvor]
- Srednjovekovno doba povijesnog razvitka 1, Miroslav Brant, Biblioteka povijesti, Zagreb, 1980. godina