MMR vakcina i autizam

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
MMR vakcina

MMR vakcina i autizam s kraja 20. veka dovedene je u međusobnu vezu kao mogući uzrok autizam kod deteta, posebno muškog. Tvrdnje o vezi između MMR vakcine i autizma su detaljno istražene i otkriveno je da su lažne. Sve je počelo kada je u časopisu Lancet objavljen članak autora Endrua Vejkfilda koji je tvrdio da MMR vakcinu (za zauške, male boginje i rubeole) treba povezati sa kolitisom i autističkim poremećajima.

Kampanja koju je Vajkfild pokrenu u Lancetu 1998. godine, okarakterisana je kao možda najštetnija medicinska prevara u poslednjih 100 godina.[1] dok je Svetska zdravstvena organizacija svrstala protivnike vakcinaciji među deset svetskih rizika po zdravlje čovečanstva. Ona je u objavljenom zaključku (na osnovu sprovedenih istraživanja) nedvosmisleno navela da MMR vakcina ne povećava rizik od autizma, da ne izaziva autizam kod osetljivije dece kao i da nije ni u kakvoj vezi sa slučajevima autizma posle vakcinacije.

Tačnost navode SZO potvrđuju, najveća do sada sprovedeno istraživanje s kraja 2010-tih godina u Danskoj, na uzorku većem od 650.000 dece, uključujući i 6.517 dece kojoj je dijagnostikovan autizam, rođene između 1997. i 2010. godine, kojim je dokazano da ne postoji veza između MMR vakcine i autizma.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Tvrdnja da postoji veza između MMR vakcina i autizma se prvi put pojavila početkom 1990-tih godina, a počela je da se širi u februaru 1998. godine, nakon objavljivanja kontroverznog članka abdominalnog hirurga Endrua Vejkfilda u časopisu Lanset. Članak je, na uzorku od dvanaestoro dece, izneo zaključak da MMR vakcina izaziva kolitis i poremećaje iz autističkog spektra.

Tvrdnje u radu su široko prihvaćene,[2] što je dovelo do naglog pada stope vakcinacije u Velikoj Britaniji i Irskoj. Promocija navodne veze, koja se široko nastavlja u propagandi protiv vakcinacije, iako je dokazana kao neosnovana,[3][4] vremenom je dovela do porasta pojave malih boginja i zauški, što je rezultiralo smrću i teškim trajnim povredama velikog broja osoba.[5][6]

Nakon početnih tvrdnji o štetnopsti MMR vakcine iz 1998. godine urađeno je više velikih epidemioloških studija. Pregledi dokaza od strane centara za kontrolu i prevenciju bolesti, [traži se izvor] američke akademije za pedijatriju, instituta za medicinu američke nacionalne akademije nauka, [traži se izvor] britanske nacionalne zdravstvene službe, [traži se izvor] i biblioteke Kohran [traži se izvor] nisu našli vezu između MMR vakcine i autizma. [traži se izvor] Lekari, medicinski časopisi i urednici opisali su postupke Vakefielda kao lažne, jer u ponovljenim istraživanjima nisu dobijeni isti rezultati, i proglasili su ga odgovornim za veći broj epidemije i smrtnih ishoda. [traži se izvor][traži se izvor]

U Lancetu Vajkfildov rad je prvo, delimično je povučen 2004. godine, a potom i potpuno 2010. godine, kada je Lancetov glavni urednik Ričard Horton opisao članak kao „krajnje lažan“ i rekao da je uredništvo časopisa obmanuto.[7]

Iako je rad povučen u 2010. g,[8] još uvek ga u svojim napisima i izrečenim tvrdnjama o štetnosti MMR vakcine citiraju protivnici vakcinacije.[9]

Istraga novinara Brajana Dera[uredi | uredi izvor]

Istraga novinara Brajana Dera utvrdila je da je Endru Vejkfild, kao autor originalnog istraživačkog rada koji povezuje vakcinu sa kolitisom i autizmom, učinio više krivičnih dela, jer je:

  • imao više neprijavljenih sukoba interesa,[10]
  • manipulisao dokazima,[11]
  • prekršio druge etičke kodekse.

Brajana Der je 2011. godine u Britanskom medicinskom časopisu pružio dodatne informacije o Vejkfildovim nepravilnim istraživačkim postupcima, i u potpisanom uvodniku originalni Vajfildov rad opisao kao lažan. [traži se izvor]

Kažnjavanje vinovnika[uredi | uredi izvor]

Endru Vejkfilda je u maju 2010. godine Generalno lekarsko veće proglasio krivim za ozbiljno profesionalno kršenje zakona i isključen je iz Medicinskog registra, što znači da više nije mogao da radi kao lekar u Velikoj Britaniji.[12] Naučni konsenzus je da ne postoji veza između MMR vakcine i autizma i da koristi vakcine znatno prevazilaze njene potencijalne rizike.

Posledice[uredi | uredi izvor]

Svet

Posledice kampanje protiv MMR vakcine su porazni na osnovu broja epidemija malih boginja širom sveta, koje su samo u prva dva meseca 2019. godine porasle za 300%[13] Do aprila 2019. godine, prema podacima SZO, u 170 zemalja zabeleženo 112.163 slučaja, dok je 2018. godine u 163 zemlje bilo 28.124 slučaja. U projekatu koji vodi Londonska škola za higijenu i tropsku medicinu ustanovljeno je da je tokom 2018. godine došlo do sve većeg kolebanja u broju vakcinisane dece u Češkoj Republici, Finskoj, Poljskoj i Švedskoj.

Jedno od 1.000 dece s malim boginje dobija encefalitis ili zapaljenje mozga što može dovesti do konvulzije i ostaviti dete bez čula sluha ili s teškoćama u mentalnom razvoju, a jedno do dvoje dece i umire od malih boginja.Pre nego što je vakcina za male boginje postala dostupna 1963. godine, od te bolesti umirale suz stotine, dok je hospitalizovano 48.000 ljudi svake godine.

Afrika

Afrički region, koji je manje pokriven vakcinisanjem od drugih delova sveta, imao je najveći porast u odnosu na 2018. godinu - 700 odsto. Unicef je, saopštio da je 2018. godine 98% zemalja imalo veći broj slučajeva malih boginja nego prethodne.[13]

Sjedinjene Američke Države

U Sjedinjenim Američkim Državama, prema podacima američkog Centra za kontrolu i sprečavanje bolesti (CDC), u aprilu 2019 registrovano je sa 90 novih slučajeva, što je zabeležen najveći nedeljni porast u godini, i ukazuju da je jedan od razlog velike pojave malih boginja u 2019. godini - moć anktivakserskog pokreta.[14]

Većina slučajeva oboljevanja malim boginjama u SAD je u Njujorku, posebno među ultraortodoksnim Jevrejima. Kako bi zaustavili ovu pojavu dravstveni zvaničnici u Njujorku, su aprila 2019. saopštili da će se u četvrtima zahvaćenim bolešću, svako ko nije vakcinisan na male boginje ili ne može pokazati potvrdu o imunizaciji, suočiti s kaznom od 1.000 dolara. Prema pisanju CNN

Moćni glasački blok - ultraortodoksna jevrejska zajednica - uspeo je u Njujorku da napravi zaseban sistem gradskih usluga sa sopstvenim ambulantama, školskim autobusima i policijom, ukazuje Politiko, dodajući da je ta izdvojenost uparena s pojavom malih boginja u Evropi i Izraelu - popularnim destinacijama hasidskih Jevreja – dovela do toga da je bilo pitanje vremena kada će se virus otrgnuti kontroli.[14]

Dugoročne posledice malih boginja[uredi | uredi izvor]

Nastavak rasta broja obolelih od malih boginja je dodatno pojačao zabrinutost zbog dugoročnih posledica — prema pisanju Volstrit džurnala, „naučnici kažu da bi ta bolest mogla biti štetnija nego što se verovalo.[15]

Epidemija malih boginja u SAD 2019. godine je poslednja u nizu epidemija u razvijenim zemljama, gde je, usled više stope vakcinacija i pristupa zdravstvenim uslugama, umiranje od malih boginja neuobičajeno. To ukazuje da, pored posledica početne infekcije, postoji i zabrinutost zbog dugoročnih posledica po zdravlje obolelih. Kako prenosi Volstrit džurnal navode istraživača:

Virus može ostaviti imuni sistem u privremenom stanju amnezije, čime telo ostaje bez odbrane pošto ne može da se seti i efektivno napadne uljeze kao ranije. Gubitkom pamćenja imunog sisteme telo može biti izloženo ozbiljnijim infekcijama dve do tri godine, dok ponovo ne nauči kako da se brani od napada.[15]

Stručnjaci navode da istraživanja o amneziji imunog sistema bi mogla da objasne nalaze koji sugerišu da vakcinacija za male boginje smanjuje rizik od drugih infekcija, na šta ukazuje studija u časopisu Sajens prema kojoj je sa smanjenjem oboljevanja od malih boginja posle uvođenja vakcina, takođe smanjeno umiranje dece od drugih infektivnih bolesti.

Svemu ovome, prema navodim istraživača Andersa Vida, objavljenim u stručnom časopisu Anali interne medicine, „teorija po kojoj vakcine uzrokoju autizam uporno opstaje, i da je pokret protiv vakcinisanja u poslednjih 15 godina ojačao”, što pogoduje pšojavi epidemija malih bogija širom sveta.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Flaherty, Dennis K. (October 2011). "The vaccine-autism connection: a public health crisis caused by unethical medical practices and fraudulent science". The Annals of Pharmacotherapy. . 45 (10): 1302—1304.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć).
  2. ^ Goldacre B (30. 8. 2008). „The MMR hoax”. The Guardian. London. Arhivirano iz originala 01. 09. 2008. g. Pristupljeno 30. 8. 2008. 
  3. ^ Hussain, Azhar; Ali, Syed; Ahmed, Madiha; Hussain, Sheharyar (2018). „The Anti-vaccination Movement: A Regression in Modern Medicine”. Cureus. 10 (7): e2919. ISSN 2168-8184. PMC 6122668Slobodan pristup. PMID 30186724. doi:10.7759/cureus.2919. 
  4. ^ Gross, Liza (26. 5. 2009). „A Broken Trust: Lessons from the Vaccine–Autism Wars”. PLOS Biology. 7 (5): e1000114. ISSN 1544-9173. PMC 2682483Slobodan pristup. PMID 19478850. doi:10.1371/journal.pbio.1000114Slobodan pristup. 
  5. ^ McIntyre, Peter; Leask, Julie (2008). „Improving uptake of MMR vaccine”. The BMJ. 336 (7647): 729—30. PMC 2287215Slobodan pristup. PMID 18309963. doi:10.1136/bmj.39503.508484.80. 
  6. ^ Pepys, Mark B. (2007). „Science and serendipity”. Clinical Medicine. 7 (6): 562—78. PMC 4954362Slobodan pristup. PMID 18193704. doi:10.7861/clinmedicine.7-6-562. 
  7. ^ Boseley, Sarah (2 February 2010). "Lancet retracts 'utterly false' MMR paper". The Guardian. London.
  8. ^ Dyer, Clare (2. 2. 2010). Lancet retracts Wakefield's MMR paper”. BMJ (na jeziku: engleski). 340: c696. ISSN 0959-8138. PMID 20124366. S2CID 43465004. doi:10.1136/bmj.c696. 
  9. ^ „Public Health Education”. KYRA SCHWARTZ TECHNICAL WRITING SAMPLES. Pristupljeno 3. 2. 2019. 
  10. ^ Deer B (2007). "The Lancet scandal
  11. ^ Deer B (8. February 2009). "MMR doctor Andrew Wakefield fixed data on autism". The Sunday Times.
  12. ^ Triggle, Nick (24 May 2010). "MMR doctor struck off register". BBC News.
  13. ^ a b Sarah Boseley [Measles cases up 300% worldwide in 2019, says WHO] The Guardian, 15.4.2019.
  14. ^ a b Elizabeth Cohen, Measles accelerates to second-highest level in US in 25 years and over 100,000 global cases CNN.com 16.4.2019.
  15. ^ a b Melanie Evans and Betsy McKay, Measles Cases Continue to Soar, Stirring Concern Over Long-Term Effects The Wall Street Journal, 15.4.2019

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).