Manastir Žilinci

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Manastir Žilinci
Osnovni podaci
JurisdikcijaSPC
Osnivanje14. vek
OsnivačLazar
MestoŽilinci
Država SRB

Manastir Žilinci je manastir koji je podignut na temeljima starog manastira iz 14. veka. Nalazi se u Eparhije kruševačke, u selu Žilincima u Opština Brus,SPC.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Brus i Kopaonik nude sijaset zanimljivih izleta, pešačkih tura, berbe lekovitog bilja, pečurki, a ko želi po seoskim domaćinstvima može da skuplja seno, bere maline, kupine, ili drugo voće kojim je obod župskog kraja više nego bogat. U krugu od nekoliko kilometara ima više od desetak arheoloških, istorijskih i verskih lokaliteta. Ostaci crkava, manastira, iz 13. i 14. veka, kao što je manastir Lepenac posvećen „Sv.Stefanu”, zadužbina Despota Stefana Lazarevića, najuticajnijeg vladara, pa manastir „Milentija” (nekad „Melentija”) jedan od najlepših i najraskošnijih građevina Moravske Srbije, građen poput crkve Lazarica. Tu su i ostaci čuvenog srednjovekovnog grada Koznika, poznatog kao „Jerinin grad” na samo deset kilometara od Brusa, na desnoj obali Rasine i nadmorskoj visini od 922 metra, idealan za kraće dnevne izlete.

Predanje kaže da je grad zidala sama Jerina, žena Đurđa Brankovića. Kamenje iz Rasine su nosili svi: ljudi, žene, deca, starci, pa čak i koze. Po njima je grad i dobio ime Koznik. Od napornog rada ljudi su padali, kotrljali se niz strme litice i zaustavljali se u grču od bola u ravnici na mestu koje je nazvano Grčak. Istorija Koznika je interesantna, jer na temeljima rimskog kastela Lazarevića, Radič Postupović, poznatiji u narodnim pesmama kao „Rajko od Rasine” utvrdio grad, s kraja 14. veka. Koznik je čuvao župu Rasinu, vinogradarsku Župu, šumsko i rudno blago Kopaonika i zadužbine srpskih vladara od Turaka. U holu Kulturnog centra u Brusu se nalazi veličanstvena maketa grada Koznika. Od istorijsko verskih i arhitektonske zaostavštine u okolini su još: svetilište „Metođe”, crkvina „Dub” iz šestog veka, crkve: Sv. Petra i Pavla, Sv. Petke, Strmac, Sv. Bogorodice – Boranci, Sv. Arhanđela Gavrila –Dupci, Sv. Nikole –Batote, pa Sv. Romana –Ribari, Sv. Jovana– Žilinci. Pešačke ture ka visovima i razuđenim obroncima „krova Srbije” lako se dostižu sa nepunih 500 metara nadmorske visine. A klima, uz hladne večeri, kad vam je potreban džemper ili jakna iako je u toku dana bilo i svih 35 stepeni prija svima. Od osoba sa hroničnim alergijama do srčanih bolesnika, koji, po brižljivo pokošenim livadama i planinskim kosinama, šetaju i beru borovnice ili lekovito bilje za obilje čajeva po kojima je ovaj kraj poznat.[1]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Sveta Arhijerejska Liturgija u selu Žilinci”. Arhivirano iz originala 03. 04. 2017. g. Pristupljeno 11. 03. 2017. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]