Martin Keler

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Martin Keler
Martin Keller
Martin Keler u štafeti Nemačke na EP 2010. u Barseloni
Lični podaci
Puno imeMartin Keler
Datum rođenja(1986-09-26)26. septembar 1986.(37 god.)
Mesto rođenjaRohlic, Istočna Nemačka
Državljanstvonemačko
Visina1,70 m
Sportske informacije
Sport100 m
KlubLAK Erdgas Kemnic, Kemnic
Dostignuća i titule
Lični rekordi10,07 (2013)

Martin Keler (nem. Martin Keller; Rohlic, 26. septembar 1986) je nemački atletičar, specijalista za trčanje na 100 metara.

Sportska biografija[uredi | uredi izvor]

Keler je sa 8 godina (1994) počeo da igra fudbal da bi se kasnije prebacio na atletiku i specijalizovao sprint. Promenio je nekoliko klubova da bi od 2004. posta član LAK Erdgas Kemnic iz Kemnica. Trener mu je Peter Dost.

2004.[uredi | uredi izvor]

Prvi put pojavio se na nacionalnom prvenstvu za mlade u Jeni i iznenadio osvajanjem četvrtog mesta na 100 metara sa 10,89, pa je izabran u sastav nacionalne štafete 4 h 100 metara za Svetsko prvenstvo U-20 u Grosetu.

2005.[uredi | uredi izvor]

U ovoj godini Keler se borio sa povredama, ali je ipak istrčao 100 m za 10,76, čime je ostvario normu za Evropsko juniorsko prvenstvo, ali zbog nove povrede morao je da zvrši sezonu.

2006.[uredi | uredi izvor]

Keler se svojim rezultatima umešao među seniore. U kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo U-20 održanim u Regenzburgu najpre je pomerio granicu svog ličnog rekorda na 10,43, a u finalu na 10,34. i opet izabran u reprezentaciju za međunarodi meč sa Poljskom i Evropsko prvenstvo U-20 u Malagi. Na seniorskom prvenstvu Nemačke u Ulmu bio je četvrti. U septembru je operisan.

2007.[uredi | uredi izvor]

Uprkos kratkom pripremnom periodu, odlučio je uz svog trenera da završi takmičarsku sezonu. Ali zbog povreda nije postigao zapaženije rezultate. Osvojio je treće mesto na juniorkom prvenstvu Nemačke sa 10,56 što mu je najbolje vreme u ovoj godini.

2008[uredi | uredi izvor]

Na početku godine u zimskoj sezoni popravio je lični rekord na 60 metara na 6,66. Letnja sezona bila mu je posvećena reprezentaciji. Ponovo je bio u sastavu nacionalne štafete. Dana 27. juna popravio je lični rekord na 10,23. Uspeo je da trči i 10,15, ali mu rekord nije priznat jer ga je postigao uz pomoć vetra jačeg od dozvoljenog (+2,6 m/s). Na nemačkom prvenstvu završio je kao treći. Odlaskom na Olimpijske igre u Peking ostvario je svoj najveći uspeh. Štafeta u sastavu Tobias Unger, Til Helmke, Aleksander Kozenkov i Martin Keler završila je na petom mestu sa 38,58.

2009.[uredi | uredi izvor]

Zbog povrede, propustio je zimsku sezonu. Na Svetskom prvenstvu u Berlinu pojedinačno je stigao do četvrtfinala, a štafeta nije završila kvalifikacionu trku. Opet je trčao 10,15 sek. uz pomoć vetra na mitingu u Bohumu.

2010.[uredi | uredi izvor]

Ove godine, Martin Keler je dugo bio lider u nacionalnim okvirima, dok ga povreda mišića nije zaustavila. Ponovo se uspeo kvalifikova ti za učešće u štafeti na Evropsko prvenstvo u Barseloni. Bio je poslednja izmena u štafeti, a njegovo trčanje doprinelo je da je nemačka štafeta bila treća. Štafeta u sastavu: Tobijas Unger, Marijus Brening, Aleksander Kozenkov i Martin Keler postigla je rezultat 38,44 sekunde.

2011.[uredi | uredi izvor]

U predolimpijskoj godini na nemačkom prvenstvu u dvorani Lajpcigu bio je drugi na 60 metara, oborivši lični rekord na 6,65, što je bila norma za učešće na Evropskom dvoranskom prvenstvu u Parizu. Zbog bolesti je morao otkazati učešće na prvenstvu na dva dana pred početak takmičenja. I letnju sezonu je prerano završio, bog povrede zadnje lože. Otvorenom sezone morao da prerano završi zbog zadnje lože. Odlučio je da se povreda sasvim izleći da bi počeo pripreme za LOI 2012. u Londonu. U isto vreme je promenio i mesto boravka i treninga pa je iz Kemnica otišao u Lajpcig, gde ga je od septembra 2011. preuzeo trener Ronal Štajn.

2012.[uredi | uredi izvor]

Zbog povrede u prethodnoj godini, otišao je na Evropsko prvenstvu u Helsinkiju samo kao član štafete . Trčao je u kvalifikacijama, a u finalu ga je zamenio Julijan Rojs. Osvojili su srebrnu medalja. Bio je u kombinaciji za sastav štafete na Olimpijske igre u Londonu. Njegov najbolji rezultat u 2012. bio je 10,29 koji je istrčao krajem jula na probnom olimpijskom takmičenju, pa je otišao kao rezerva u štafeti, ali se nije takmičio. Štafeta je ispala u kvalifikacijama.

2013.[uredi | uredi izvor]

Na mitingu u Klermonu 11. maja Keler je bio prvi nemački sprinter koji je distancu od 100 metara trčao ispod 10 sekundi. Postigao je rezultat od 9,99, ali mu rekord nije priznat zbog jačine vetra u toku trke (+3,8 m/s).[1] U nemačkom prvenstvu u Ulmu, on postavio je novi lični rekord 10,19 i osvojio srebrnu medalju. Rezultat je popravio na takmičenju za Svetski kup 2. avgusta u Vajnhajmu na 10,07, propustivši da obori, 28 godina star, nemački rekord Franka Emelmana za samo jednu stotinku sekunde.[2] Na Svetskom prvenstvu 2013 u Moskvi u trci na 100 m, eliminisan je u toku kvalifikacija (10,32). U konkurenciji štafeta 4 h 100 metara bili su četvrti sa 38,04. Štafeta je trčala u sastavu Lukas Jakupčik, Sven Knipphals, Julijan Ros i Martin Keler.

Lični rekordi[uredi | uredi izvor]

na otvorenom
100 m — 10,07 (+1,0), Vanhajm (2013)
u dvorani
60 m — 6,65, Lajpcig (2011)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Unter 10,0: Glanzzeit für Keller Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. novembar 2013) Sport1, 12. Mai 2013.
  2. ^ Keller sprintet vor WM die 100 m in 10,07 Sekunden Mitteldeutsche Zeitung, 2. August 2013, abgerufen am 4. August 2013.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]