Marđan Satrapi
Marđan Satrapi | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Marjane Satrapi (pers. مرجان ساتراپی) |
Datum rođenja | 22. novembar 1969. |
Mesto rođenja | Rašt, Iran |
Umetnički rad | |
Polje | strip, Književnost |
Uticaji od | Art Špigelman |
Najvažnija dela |
Marđan Satrapi (fr. Marjane Satrapi; Rašt (Iran), 22. novembar 1969) je francuska ilustratorka, književnica i rediteljka iranskog porekla.[1] Svetsku slavu i brojne nagrade doneo joj je Grafički roman Persepolis, prvi iranski strip u istoriji.[2]
Biografija[uredi | uredi izvor]
Marđan Satrapi rođena je 1969. godine u iranskom gradu Reštu. Majka joj je praunuka persijskog šaha iz dinastije Kađar, koji je vladao od 1848. do 1896. godine, [a], ali obrazovanje duguje roditeljima, marksistima iz srednjeg staleža, koji su ohrabrivali njenu individualnost.[1] Odrasla je u Teheranu, gde je pohađala francusku školu. Godine 1983. roditelji je šalju u Beč, u želji da je zaštite od političkih previranja u zemlji. Marđan u Beču nastavlja školovanje. Fakultet likovne umetnosti upisuje u Iranu, a zatim odlazi u Francusku, gde nastavlja studije. Tokom studija počinje da radi kao ilustrator knjiga za decu.[3]
Marđan Satrapi detaljno je opisala svoju biografiju u grafičkom romanu Persepolis,[4] koji joj je doneo svetsku slavu i brojne nagrade. Ovo delo je ujedno i prvi iranski strip u istoriji.[3]
Danas živi sa suprugom u Parizu. Bavi se pisanjem grafičkih romana, knjiga za decu, scenarija, ali i filmskom režijom.[4]
Bibliografija[uredi | uredi izvor]
- Persepolis (comics) (2000), Paris: L'Association, ISBN 2-84414-058-0
- Persepolis v2, (2001), L'Association, ISBN 2-84414-079-3
- Persepolis v3, (2002), L'Association, ISBN 2-84414-104-8
- Persepolis v4, (2003), L'Association, ISBN 2-84414-137-4
- Sagesses et malices de la Perse (2001, with Lila Ibrahim-Ouali and Bahman Namwar-Motalg, Albin Michel, ISBN 2-226-11872-1)
- Les monstres n'aiment pas la lune (2001, Nathan Jeunesse, ISBN 2-09-282094-X)
- Ulysse au pays des fous (2001, with Jean-Pierre Duffour, Nathan Jeunesse, ISBN 2-09-210847-6)
- Ajdar (2002, Nathan Jeunesse, ISBN 2-09-211033-0)
- Broderies (2003, L'Association, ISBN 2-84414-095-5)
- Poulet aux prunes (2004), Paris: L'Association, ISBN 2-84414-159-5
- Le Soupir (2004, Bréal Jeunesse, ISBN 2-7495-0325-6)
Srpska izdanja[uredi | uredi izvor]
- Persepolis, 1. Beograd: Fabrika knjiga. 2006. ISBN 86-7718-041-9.COBISS.SR 132851212
- Persepolis, 2. Beograd: Fabrika knjiga. 2007. ISBN 978-86-7718-062-1.COBISS.SR 143390988
- Persepolis, 3. Beograd: Fabrika knjiga. 2008. ISBN 978-86-7718-076-8.COBISS.SR 150439436
- Persepolis, 4. Beograd: Fabrika knjiga. 2008. ISBN 978-86-7718-077-5.COBISS.SR 150440204
Filmska umetnost[uredi | uredi izvor]
Svoje angažovanje na filmu Marđan Satrapi započela je animiranim filmom, adaptacijom grafičkog romana Persepolis. Engleska verzija ovog filma nominovana je za Oskara za najbolji animirani film 2008. godine.[5] Satrapi je bila prva žena koja je nominovana za ovu nagradu. Međutim, na insistiranje iranske vlade ovaj film je uklonjen sa Međunarodnog filmskog festivala u Bangkoku.[6] Film Persepolis ostvario je veliki uspeh, kako kod publike, tako i kod kritike. Bio je u nominaciji za Nagradu Sezar za najbolji film 2008. godine.[7]
Drugi film marđan Satrapi je adaptacija njenog romana Poulet aux prunes (Piletina sa šljivama). Ovaj film prikazan je i na festivalu Kustendorf 2012. godine. Inače. Marđan Satrapi je bila predsednica žirija Kustendorfa 2010 godine.[8]
Filmografija[uredi | uredi izvor]
Godina | Film | Reditelj | Scenarista | Napomene |
---|---|---|---|---|
2007 | Persepolis | Da | Da | Zajedno sa Vensanom Paranauom (Vincent Paronnaud) Nominovan - Oskar za najbolji animirani film Nominovan - BAFTA za najbolji strani film Nominovan - BAFTA za najbolji animirani film Nominovan - Zlatni globus za najbolji film na stranom jeziku |
2011 | Piletina sa šljivama | Da | Da | Zajedno sa Vensanom Paranauom |
2012 | Gang of the Jotas | Da | Da | Takođe i glumila u filmu |
2014 | Glasovi | Da | Ne | |
2020 | Radioaktivna | Da | Ne | Biografski film o Mariji Kiri |
Napomene[uredi | uredi izvor]
- ^ Kako sama Marđan ističe, kraljevi iz dinastije Kađar imali su na stotine žena i na hiljade dece, što znači da danas ima čitavih deset do petnaest hiljada prinčeva i princeza iz te loze.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Tica, Tamara (14. 3. 2017). „Persepolis – revolucija, porodica, rokenrol”. Kultur!Kokoška. Pristupljeno 30. 7. 2019.
- ^ „Marđan Satrapi”. Knjizara.com. Pristupljeno 30. 7. 2019.
- ^ a b „Persepolis 3”. Knjizara.com. Pristupljeno 30. 7. 2019.
- ^ a b Galović, Marina (30. 12. 2018). „Žene u devetoj umetnosti”. iSerbia. Pristupljeno 30. 7. 2019.
- ^ „Persepolis (2007) NYT Critics' Pick”. The New York Times. 2008. Arhivirano iz originala 05. 12. 2007. g. Pristupljeno 6. 9. 2011.
- ^ „Highly Acclaimed 'Persepolis' Denounced by Iran”. NPR.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 13. 3. 2019.
- ^ Palmer, Tim (2011). Brutal Intimacy: Analyzing Contemporary French Cinema, Wesleyan University Press, Middleton CT. ISBN 0-8195-6827-9.
- ^ „TRI PITANjA AUTORU : MARĐAN SATRAPI”. Zvanična prezentacija. Kustendorf. Pristupljeno 30. 7. 2019.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Marđan Satrapi na sajtu IMDb (jezik: engleski)
- Đukanović, Zoran (15. 11. 2007). „"Persepolis" je delom knjiga o istoriji, delom pank Šeherezada”. VREME. BR 880. Pristupljeno 30. 7. 2019.
- „Satrapi: Sa Srbima se razumem čim se pogledamo”. Blic. 20. 1. 2012. Pristupljeno 30. 7. 2019.
- Janković, Zoran (25. 11. 2008). „Stranac kod kuće”. POPBOKS. Arhivirano iz originala 30. 07. 2019. g. Pristupljeno 30. 7. 2019.