Mačinske planine

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Dunav i Mačinske planine u pozadini

Mačinske planine ( rum. Munții Măcin ) je planinski lanac u okrugu Tulčea, Dobrudža, Rumunija.[1] Deo masiva Severne Dobrudže, nalaze se između reke Dunav na severu i zapadu, reke Taita i Kulmea Niculitelului na istoku i visoravni Kasimcea na jugu. Gledano sa Dunava, oni izgledaju samo niska brda. Međutim, oni su planinski region.

Mačinske planine su jedan od najstarijih planinskih venaca u Rumuniji, koji se formira u drugom delu paleozoika, u karbona i perma, tokom Hercinske orogeneze. Dominantna stena je granit. Erozija (uzrokovana razlikom temperature) stvorila je strme padine, sa aspektom ruševina.

Podeljeni su u Kulmea Macinului (južni dio) i Kulmea Pricopanului (severni dio). Najviši vrh je Tutuiatu (zvan i Greci ), koji ima visinu od 467 metara. Ostali važni vrhovi su brdo Priopcea (410 m) i Muntele lui Jakob (Jakobova planina - 341 m).

Vegetacija i avifauna[uredi | uredi izvor]

Pored balkanskih i submediteranskih šuma, mačinske planine takođe poseduju dosta stepa, što ih čini divnim mestom za ptice. To područje je poprište različitih migracijskih vrsta ptica, posebno grabežljivaca, koji ovde dolaze na jesen.[1] U regionu žive vrste kao što su grlica, daurska lasta, obični i isabelinski pšeničari, vinogradska strnadica i nekoliko drugih. Mačinske planine su i lovišta na belorepog škanjca (Buteo rufinus), jednog od najvećih evropskih jastrebova. Planine deli s drugim grabljivim pticama, poput zmijara, kratkoprstog kobca patuljastog orla, levantnog vrapca i stepskog sokola.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Birds in Macin Mountains National Park/ Romania”. Bird Lens. Pristupljeno 14. 1. 2013.