Megrelija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Megrelija
სამეგრელო (gruzinski)

Istorijski region Megrelije u sastavu sadašnje Gruzije
Glavni gradZugdidi
RegijaKavkaz
ZemljaGruzija
Događaji
Statusbivša pokrajina

Megrelija ili Mingrelija (gruz. სამეგრელო [Samegrelo] – Samegrelo), je istorijska provincija na zapadu Gruzije, pre znana i kao Odiši. Naseljena je Mingrelima, etničkom gruzijskom podgrupom.

Megrelija graniči sa odmetnutom pokrajinom Abhazijom na severozapadu, Svanetijom na severu, Imeretijom na istoku, Gurijom na jugu i Crnim morem na zapadu. Administrativno, istorijska pokrajina Megrelija je uklopljena sa severnim delom susedne planinske provincije Svanetije i čini region Megrelija-Gornja Svanetija, sa glavnim gradom Zugdidijem.

Istorija[uredi | uredi izvor]

U antičko doba, Megrelija je bila glavni deo Kraljevstva Kolhide (9—6. vek p. n. e.) i Kraljevstva Lazike (4. vek p. n. e. — 6. vek n.e.) Od 11. do 15. veka deo je ujedinjenog Kraljevstva Gruzije. Od 16. veka do 1857. godine, kao nezavisna kneževina pod vlašću je doma Dadijani. U decembru 1803. godine, kneževina dolazi pod okrilje Ruskog carstva, sporazumom između ruskog cara i megrelskog princa Grigola Dadijanija. Poslednji odrasli princ, David Dadijani, umro je 1853. godine, ostavivši svoju ženu Ekaterinu, kao regenta svom mladom sinu Nikolaju. Međutim, 1867. godine, kneževina je ukinuta i ugrađena u Rusko carstvo. Princ se zvanično odrekao prava na presto 1868. godine. Od 1918. do 1921. godine, Megrelija je dio Demokrateske Republike Gruzije. Godine 1921, Gruzija je sovjetizovana i kasnije postala delom Sovjetskog Saveza. 9. aprila 1991. Gruzija je postala nezavisna, a u njenom sastavu se nalazi istorijska pokrajina Megrelija.