Mešeh

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Mešeh, Meseh ili Mosoh (hebr. ‏משך) - je biblijska ličnost, šesti Jafetov sin, Nojev unuk.

Biblijski izvori[uredi | uredi izvor]

Biblija spominje Mešeha (i njegovu porodicu), zajedno sa Tubalom i Javanom (Jezek. 27,13 i drugi), neki istraživači, koji povezuju Mosoh i Moš ili Muski narod koji spominje Herodot i u drugim istorijskim izvorima, iz toga zaključuju da je originalno mesto preseljenja njegovih potomaka bilo između Crnog i Kaspijskog mora ili u reonu Male Jermenije, severno od Melitene (moderna Turska). Veliki broj istoričara takođe ga povezuje sa mušicima: muskutima, mošinecima i makronima. Međutim, Ps. 119: 5 „Teško meni što živim s Mošohom, živim u šatorima Kidara“, tumači se kao povezivanje naroda Mošoh i arapskih plemena [1].

Drevne reference[uredi | uredi izvor]

Nenije i Josif Flavije ih nazivaju Kapadokijcima [5], i nazivaju Mošohi. Ipolit Rimski i srednjovekovni jermenski istoričari identifikuju potomke Mešeha sa Ilirima [2][3].

Savremene identifikacije[uredi | uredi izvor]

Sličnost imena Mešeh (Mosoh) sa imenom ruske prestonice iznedrila je toponomastičke legende u kasnosrednjovekovnoj književnoj kulturi, prema kojoj je Mosoh eponim Moskve. Verzija veze između potomaka Mešeha i Moskve potiče iz Kijevskog sinopsisa, objavljenog prvi put 1674. V.N. Tatiščev se kasnije pozvao na kijevski sinopsis i naveo je, između ostalih kao verziju porekla Slovena, sa tačke gledišta Moskovljana koji su po tom verovanju potomci legendarnog Mešeha [8]. Ista hipoteza se pojavljuje u mnogim drugim izvorima, uglavnom iz 17. veka [9], a razmatraju je Lomonosov [4] i Trediakovski [5], i rassmatrivaetsя Lomonosovыm[6] i Trediakovskim[7].

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ KNIGA ЯŠERA (PRAVEDNOGO), Glava 7:8 «I sыnovья Mešeka bыli: Dedon (Dedon), Caron (Zaron) i Šebašni (Shebashni).»
  2. ^ Movses Kagankatvaci Gl. 2 Rodoslovnaя Iafeta i ego potomkov Istoriя stranы Aluank http://www.vostlit.info/Texts/rus5/Kalank/frametext11.htm
  3. ^ Ovanes Drashanakertci Gl. 1 O pokoleniяh Noя Istoriя Armenii http://www.armenianhouse.org/draskhanakertsi/history-ru/chapter1_10.html
  4. ^ «Istoriя rossiйskaя» V. N. Tatiщev Arhivirano 2011-07-17 na sajtu Wayback Machine
  5. ^ http://www.rhistory.ru/Moskva.html Arhivirano na sajtu Wayback Machine (14. februar 2010) Osnovanie Moskvы]
  6. ^ «Drevnяя rossiйskaя istoriя» M. V. Lomonosov
  7. ^ «Tri rassuždeniя o treh glavneйših drevnostяh rossiйskih» V. K. Trediakovskiй