Pređi na sadržaj

Milenko Živković

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Milenko Živković
Lični podaci
Datum rođenja(1901-05-25)25. maj 1901.
Mesto rođenjaBeograd, Kraljevina Srbija
Datum smrti29. jun 1964.(1964-06-29) (63 god.)
Mesto smrtiBeograd, SR Srbija, SFR Jugoslavija

Milenko Živković (Beograd, 25. maj 1901 — Beograd, 29. jun 1964) bio je srpski i jugoslovenski kompozitor i profesor Muzičke akademije u Beogradu.

Život i rad[uredi | uredi izvor]

Studirao je prava, a uporedo je pohađao i studije muzike u školi „Stanković”, u klasi Milenka Paunovića. Diplomirao je kompoziciju u Lajpcigu u klasi Hermana Grabnera, a potom je u periodu od 1929. do 1931. godine pohađao specijalističke studije u Parizu u klasi Vensana Dendija. Posle povratka u Beograd, Milenko Živković je radio kao profesor, a potom i direktor muzičke škole „Stanković”.[1] Godine 1948. postao je redovni profesor kompozicije na Muzičkoj akademiji, a u periodu od 1952. do 1960. bio je i njen dekan. Za dopisnog člana SANU izabran je 1958. godine. U svom kompozitorskom opusu, kako ističe Vlastimir Peričić, Živković se oslanjao na nacionalni pravac u srpskoj muzici. Naime, on je posebnu pažnju poklanjao produbljivanju harmonskog izraza na osnovu tonalnih specifičnosti tradicionalne muzike, kao i čestoj upotrebi polifonije i snažnih ritmičkih struktura.[2]

Kao profesor kompozicije na Muzičkoj akademiji u Beogradu, Živković je važio za veoma istaknutu ličnost. Njegova klasa je bila jedna od najboljih kompozitorskih klasa u istoriji srpske kompozitorske pedagogije, iz koje su potekle neke od najinteresantnijih i najoriginalnijih stvaralačkih ličnosti srpske muzike (Dušan Radić, Enriko Josif, Dragutin Gostuški, Vladan Radovanović, Konstantin Babić…).

Komponovao je operu za decu „Dečja soba” na stihove Desanke Maksimović. Imala je dva izvođenja 1941, potom je više decenija bila zagubljena, a od 2021. je ponovo počela da se izvodi.[3]

Važnija dela[uredi | uredi izvor]

  • Simfonijski prolog
  • Simfonijski fragmenti
  • Klasična svita
  • Igre iz Makedonije
  • Epikon 1945. za violončelo i klavir
  • Svite za klavir
  • kantata Rođenje vesne
  • scenska muzika za Zonu Zanfirovu
  • zborovi Ranjenik; Prizrenke
  • solo pesme; filmska muzika

Knjige[uredi | uredi izvor]

  • Umetnost horskog pevanja
  • Nauka o harmoniji
  • Rukoveti St. Mokranjca

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Josif, Enriko (2009). „Milenko Živković” (PDF). enrikojosif.com. Beograd. Pristupljeno 20. 7. 2019. 
  2. ^ „Kompozicije Milenka Živkovića”. RTS. 16. 9. 2016. Pristupljeno 20. 7. 2019. 
  3. ^ Lijeskić, Biljana (2. 6. 2022). „Na operskoj sceni nema mlade generacije”. Politika. Pristupljeno 6. 6. 2022. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]