Pređi na sadržaj

Milenko Stanković

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Milenko Stanković
Datum rođenja(1959-08-29)29. avgust 1959.(64 god.)
Mesto rođenjaSrbacFNRJ

Milenko Stanković (Srbac, FNRJ, 29. avgust 1959) srpski je univerzitetski profesor i doktor tehničkih nauka za oblast arhitekture i urbanizma. Bivši je dekan Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Milenko Stanković je rođen 29. avgusta 1959. godine u Srpcu, FNRJ. Diplomirao je na Arhitektonsko-urbanističkom fakultetu u Sarajevu (1982) i stekao zvanje diplomirani inženjer arhitekture — smjer projektovanje. Diplomu magistra i doktora tehničkih nauka stekao je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Danas, redovni je profesor na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu u Banjoj Luci i šef Katedre za užu naučnu oblast Arhitektonsko projektovanje.

Radio je na odgovornim mjestima pomoćnika, zamjenika i savjetnika ministra u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.[1]

Oženjen je i otac dvoje djece.

Radovi[uredi | uredi izvor]

Objavio je 126 naučno-stručnih radova. Izdao je, uredio ili je koautor više izdanja:

  • Narodna arhitektura u Zapadnoj Krajini, Republika Srpska, kraj XIX i početak XX vijeka, Banja Luka, 2003 (knjiga, prva iz edicije Iskustvo graditelja);
  • Život u Močvari, Banja Luka, 2004 (međunarodna monografija, urednik);
  • Prostorno i teritorijalno održiv razvoj i LEAP, Banja Luka, 2004 (knjiga);
  • Razvijanje kapaciteta lokalnih institucija u područjima sa osjetljivom životnom sredinom, Banja Luka, 2006 (studija, koautor);
  • Harmonija i konflikti u prostoru, Banja Luka, 2007 (knjiga, druga iz edicije Iskustvo graditelja);
  • 101 stvar koju sam naučio u Školi arhitekture, Banja Luka, 2011 (prevod);
  • Arhitektura i čula, arhitektonski elementi i strukture objedinjene promišljanjem o unapređenju stvaralačkog procesa, Banja Luka, 2012 (knjiga, treća iz edicije Iskustvo graditelja).

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]