Miloš Srejović
Miloš Srejović | |||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Lični podaci | |||||||||||||||||||||||||||||
Datum rođenja | 12. april 1956. | ||||||||||||||||||||||||||||
Mesto rođenja | Kragujevac, SFRJ | ||||||||||||||||||||||||||||
Državljanstvo | ![]() | ||||||||||||||||||||||||||||
Sportske informacije | |||||||||||||||||||||||||||||
Sport | Troskok | ||||||||||||||||||||||||||||
Dostignuća i titule | |||||||||||||||||||||||||||||
Lični rekordi | 17,01 m | ||||||||||||||||||||||||||||
Nagrade i medalje
|
Miloš Srejović (12. april 1956, Kragujevac, Jugoslavija) je bivši srpski i jugoslovenski atletičar, specijalista za troskok.
Atletikom se počeo baviti kao srednjoškolac u Kragujevcu, pod nadzorom svog prvog trenera Vlade Lukovića. Pre atletike je trenirao gimnastiku, fudbal, košarku i borilačke sportove boks i karate. Kao junior uspeo je da pobedi, svog sugrađanina i višestrukog prvaka Jugoslavije, Milana Spasojevića, te i dan danas drži juniorski rekord sa skokom u dužini od 16,10 metara. Te iste 1975. okitio se bronzanom medaljom na Evropskom juniorskom prvenstvom u Atini skokom od 15,99 metara.
Pri prelasku u seniorsku konkurenciju imao je velikih problema sa povredama, tako da se nije odmah pronašao u toj konkurenciji. 1978. godine odlučuje da angažuje novog trenera i to, ni manje, ni više svog velikog suparnika Milana Spasojevića, koji mu je pomogao da stigne do vrhunskih ostvarenja. Trener mu je bio i Aleksandar Marinković.
Na Evropskom prvenstvu 1978. godine u čehoslovačkoj prestonici Pragu je napravio svojevrsnu senzaciju postavši novi evropski šampion u troskoku pobedom nad olimpijskim šampionom Viktora Sanjejeva za jedan centimetar, a skok je izveo iz poslednjeg (šestog) pokušaja i iznosio je 16,94 metara, što je bio i novi rekord Jugoslavije. Zahvaljujući tom uspehu proglašen je za najboljeg sportistu Balkana te godine.
Nakon te osvojene medalje retko je učestvovao na velikim takmičenjima, najviše zbog učestalih povreda, tako da nije imao priliku da zasija u punom sjaju. Rezultat karijere postigao je u Sarajevu 1981. godine i taj skok je iznosio 17,01 metara, što je i danas rekord Srbije. Zbog povrede tetiva brzo je završio takmičarsku karijeru.
Literatura[uredi | uredi izvor]
Kartica "Svijet sporta" br. 226, IV/1981.