Pređi na sadržaj

Minski metro

Koordinate: 53° 53′ 41″ N 27° 32′ 53″ E / 53.89472° S; 27.54806° I / 53.89472; 27.54806
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Minski metro
Opšti podaci
Oblast prevoza Minsk,
 Belorusija
Tip prevozapodzemna železnica
Broj linija3[1]
Broj stanica33[1]
Dnevni prevoz putnika836,4 hiljada putnika (2015)[2]
Funkcionisanje sistema
Početak rada30. jun 1984.
Operator(i)Minski metro (blr. Мінскі метрапалітэн)
Tehnički podaci
Dužina mreže37,27 km[1]
Širina koloseka1.524 mm (standardna širina)[1]
Logo metroa

Minski metro (blr. Мінскі метрапалітэн) sistem je podzemnog javnog prevoza u glavnom gradu Belorusije Minsku. Dnevno prevozi preko 800.000 putnika, prema podacima iz 2015. godine.[2]

Istorija

[uredi | uredi izvor]
Proces razvijanja metroa

U razdoblju od 1950. do 1970. godine broj stanovnika u gradu prešao je milion, tako da su planovi za izgradnju brzog gradskog prevoza nastali krajem 1960-ih. Radovi na izgradnji započeli su 16. juna 1977. godine, a prvi deo sistema pušten je u promet 30. juna 1984. godine, kao deveti metro na području Sovjetskog Saveza.[3]

Bez obzira na raspad Sovjetskog Saveza, radovi su i dalje neometano napredovali tokom 1990-ih, za razliku od npr. gradova Jerevana i Samare, gde je gradnja obustavljena zbog nedostatka novca.[4]

Sistem se konstantno razvijao, a zadnje aktivnosti završene su u novembru 2012. godine.[4]

Linije

[uredi | uredi izvor]
Ime Godina otvaranja Godina kada je otvorena poslednja stanica Dužina,km Broj stanica Prosečna udaljenost između stanica,km Prosečna dubina stanica,m Vreme putovanja na liniji, min
Maskouska 1984 2014 19,1 15 1,36 10,0 29
Autozavodska 1990 2005 18,1 14 1,39 9,2 27
Zelenalužska 2020 2020 3,5 4 1,17 11,8 6

Osnovne informacije

[uredi | uredi izvor]
Plan Minskog metroa

Metro u Minsku ima dve linije – Linija 1, plave boje („Maskoўskaя“) i Linija 2, crvene boje („Aўtazavodskaя“). Ukupna dužina trasa iznosi 37,27 km², a ukupan broj stanica je 29. Kao i mnogi drugi metroi u bivšim sovjetskim zemljama, i ovde su stanice umetnički ukrašene. Većina njih je dekorisana u socijalističkom stilu, ali sve je više novih i obnovljenih stanica koje su uređene prema najmodernijim trendovima. Prevozom upravlja kompanija ”Mіnskі metrapalіtэn“.[1][5]

Budućnost

[uredi | uredi izvor]

Trenutno se radi na proširenju Plave linije prema novim stambenim četvrtima u jugozapadnom delu grada. Takođe, verovatno će se proširivati i Crvena linija. Početak gradnje treće linije započet je 2011. godine, a prvo otvaranje jednog njegovog dela planirano je za 2017. godinu. Gradnja četvrte linije takođe je u okvirnim planovima, ali neće započeti pre 2020. godine.[6][7]

Galerija

[uredi | uredi izvor]

Poštanske marke

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b v g d Metro segodnя [Metro today] (na jeziku: ruski). Gosudarstvennoe predpriяtie "Minskiй Metropoliten" [State Enterprise "Minsk Metro"]. 2014. Pristupljeno 27. 6. 2016. 
  2. ^ a b Metro segodnя // Minskiй metropoliten: oficialьnый saйt
  3. ^ Minsk na veb-sajtu UrbanRail.net (jezik: engleski)
  4. ^ a b Minski metro, veb-sajt Andreja Karčevka Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. mart 2007) (jezik: ruski)
  5. ^ Zvanični veb-sajt Minskog gradskog saobraćaja Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. januar 2014) (jezik: beloruski)
  6. ^ Popularni veb-sajt (jezik: ruski)
  7. ^ Još jedan popularani veb-sajt Arhivirano na sajtu Wayback Machine (23. decembar 2012) (jezik: ruski)

Spoljašnje veze

[uredi | uredi izvor]

53° 53′ 41″ N 27° 32′ 53″ E / 53.89472° S; 27.54806° I / 53.89472; 27.54806