Miron Flašar

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Miron Flašar
Lični podaci
Datum rođenja(1929-06-23)23. jun 1929.
Mesto rođenjaBeograd, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
Datum smrti2. mart 1997.(1997-03-02) (67 god.)
Mesto smrtiBeograd, SR Jugoslavija

Miron Flašar (Beograd, 23. jun 1929Beograd, 2. mart 1997) je bio srpski filolog, profesor Univerziteta u Beogradu, dopisni član SANU.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1929. u Beogradu. Položio je 1948. godine viši tečajni ispit u Trećoj beogradskoj muškoj gimnaziji, a diplomirao je 1953. na grupi za klasičnu filologiju beogradskog Filozofskog fakulteta.

Od 1950. je zaposlen na Filozofskom fakultetu u Beogradu, na Katedri za klasičnu filologiju, odnosno na potonjem i sadašnjem Odeljenju za klasične nauke. Najpre je radio kao inženjer, od 1953. kao profesor srednje škole dodeljen na rad, a 1955. je izabran za asistenta za predmet Klasična filologija. Odbranio je 1959. doktorsku disertaciju pod naslovom „Antičko nasleđe u delu Njegoševu“, pred komisijom u kojoj su bili profesori Milan Budimir, Miloš N. Đurić, Vojislav Đurić i Vido Latković.

Izabran je 1959. u zvanje docenta za predmet klasična filologija. Dve školske godine je proveo na specijalizaciji u Atini, gde se 1960/61. i 1962/63. bavio novijom grčkom filologijom. Dobio je 1964. Oktobarsku nagradu grada Beograda za književnost, sa profesorom Milanom Budimirom za zajednički pisani univerzitetski udžbenik „De auctoribus romanis: pregled rimske književnosti“ (Beograd, 1963).

Izabran je 1965. u zvanje vanrednog profesora za predmet Klasična filologija, a 1971. u zvanje redovnog profesora za predmet Antičke književnosti (helenska i rimska). Od 1977. bio je upravnik Odeljenja za klasične nauke Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Bio je stalni član Matice srpske, član odbora MS i SKZ i član Uređivačkog odbora Zbornika MS za književnost i jezik. Učestvuje u radu nekoliko odbora SANU.

Izabran je 1991. godine za dopisnog člana SANU. Umro je 1997. u Beogradu.

Bibliografija i podaci o radu[uredi | uredi izvor]

Knjige

  • Antičko nasleđe i delu Njegoševu, doktorska disertacija, Beograd
  • De auctoribus romanis: pregled rimske književnosti, Beograd, 1963.
  • Povesti iz antičke knjizevnosti: životi, putevi, podvizi, vojne (priređivač i prevodilac), Beograd, 1986.
  • Studije o Steriji, Beograd, 1988.
  • Njegoš i antika, Podgorica, 1997.

Za veliku italijansku enciklopediju dao je članak Virgilio nella letteratura serbo-croata e slovena („Vergilije u srpsko–hrvatskoj i slovenačkoj književnosti“).

Biobibliografski podaci o profesoru Mironu Flašaru i podaci o njegovom radu mogu se naći u publikacijama:

  • Sto godina Filozofskog fakulteta, Narodna knjiga, Beograd, 1963, str. 306-307
  • Leksikon pisaca Jugoslavije, Matica srpska, Novi Sad, Tom II, 1979, str. 141-142
  • Skupština za izbor novih članova, SANU, Odeljenje jezika i književnosti, Beograd, 1985, Kandidati za dopisne članove br. 5, str. 1-15
  • Bibliografski rečnik učesnika međunarodnog skupa Vuk Karadžić i njegovo delo u svome vremenu i danas, Međunarodni slavistički centar i Filološki Fakultet, Beograd, 1987, str. 135
  • beleška o piscu dodata knjizi M. Flašar, Studije o Steriji, SKZ, Beograd, 1988, 529-532
  • Zbornik Filozofskog Fakulteta, Naučni skup povodom stopedesetogodišnjice Filozofskog Fakulteta, Beograd, 1990, str. 293-295
  • Zbornik MS, knjiga XXXVIII, sv. 2, 1990 (N. Sad 1991), str. 366-367, 383-393
  • Skupština za izbor novih članova, SANU, Odeljenje jezika i književnosti, Beograd, 1991, Kandidati za dopisne članove str. 1-7
  • Ko je ko u Srbiji, 1991, Bibliofon, Beograd, str.130

Kritički napisi povodom radova Dr. Prof. Mirona Flašara[uredi | uredi izvor]

Kritički napisi povodom radova Dr. Prof. Mirona Flašara od kojih treba pomenuti izcrpnije prikaze:

  • O Doktorskoj disertaciji M. Flašara Antičko nasleđe u pesmama Njegoševim, Milan Budimir, ŽA, IX, 1959, sv .1-2, 313-316
  • O Univerzitetskom udžbeniku Pregled rimske književnosti, napisanom u koautorstvu sa M. Budimirom, Miodrag Stojanović, Filološki pregled, Beograd, 1964, sv. 3-4, str. 232-237
  • Franjo Barišić, ŽA, XV, 1966, sv. 2, str. 493-497
  • Vojislav Đurić - Govor Poezije, III, Prosveta, Beograd, 1980, str. 68-71
  • O knjizi povesti iz Antičke književnosti, Slobodan Vukobrat, Zbornik MS, knj. XXXVIII, sv. 2, 1990 (N. Sad 1991), str. 329-333
  • O knjizi Studije o Steriji, Dragiša Živković, Dometi, Sombor, god. 15, br. 55, 1988, str. 91-96
  • Ksenija Maricki Gađanski, Zbornik MS, knj. XXXVIII, sv. 2, 1990 (N. Sad 1991), str. 343-349
  • Vojislav Jelić, Zbornik MS, knj. XXXVIII, sv. 2, 1990 (N. Sad 1991), str. 349-359

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]