Movraž

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Movraž - Valmorasa
Movraška vala
Administrativni podaci
DržavaSlovenija
OpštinaKopar
Stanovništvo
 — (2011)132
Geografske karakteristike
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina213,8 m
Ostali podaci
Poštanski broj6272 Gračišče
Registarska oznakaKP

Movraž (slov. Movraž mouraž - ital. Valmorasa valmoraza - istrovenetki Maurax Mauraz) je zbijeno naselje u severnoj Istri, Ćićarija, u sastavu opštine Kopar (Primorska), Clovenija.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Movraž se nalazi na južnim obroncima Ćićarije na severnom rubu Movraške vale, kraškog polja, dugog približno 3,5 km, širokog 200 - 800 metra, a pruža se u smeru severozapad-jugoistok[1]. Movraž je izrazit istarsko-kraški tip naselja sa kućama od belog kamena okrenutim prema jugozapadu radi zaštite od bure (koja duva sa severoistoka) i zbog dobivanja više topline po zimi. Kuće su raspoređene u nizovima po prisojnim flišnim terasama pod Kukom, te se stepenasto spuštaju prema vali. Najveće je selo u Movraškoj vali, a na dnu vale se nalaze Dvori. Movraž je smešten severoistočno od Sočerge i jugoistočno od Gračišča i Dola (pri Hrastovlju), jugozapadno od pruge Istarske železnice, a severozapadno od Štrpeda i Buzeta (Istra pod Hrvatskom). Od Kopra je udaljen oko 27 km.

Kraško (presušujuće) jezero u Movraškoj vali.

Geomorfološke karakteristike[uredi | uredi izvor]

Leži pod kraškom pločom, koja se spušta s visoravni (vrhovi Veliki Gradež, 507 m, i Kuk, 498 m). Movraška vala je iz debelih pešćano-ilovastih nanosa na kome je nastao plodan sloj zemlje. Za kišnih sezonskih razdoblja (kasna jesen-zima) ovde nastaje privremeno kraško jezero, a ta naplavna tla su uglavnom travnjaci koji se koriste kao pašnjaci.

Oko doline su uglavnom gole kraške padine koje su nekad seljani koristili za ispašu velikog broja ovaca.

Ime naselja[uredi | uredi izvor]

Po pučkim etimolozima ovde su se nekad sadile murve (dud, slov. morva, ital. mora) te je naselje dobilo najpre ime Morvaž, ali kako u slovenačkom jeziku nisu poznate takve metateze konsonanata. verovatnije je da ime naselja dolazi od ličnog imena Mauro ili patronimika iz tog imena što dokazuje prezime koparske veleposedničke porodice Mauročenti (lat. Mauriacan) koji su ovde imali posed, Ppvi pyt ce cpominje Movraška vala kao Vallem Mauriacam y dapovnici Koppy capa Konpada II 1035.[2] od tuda proizlazi sedašnje ime cela Movraž - Valmoraza.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Od 1347. zemlja je na čitavom tom području vila je poced Mletačke Pepyblike, tj. večinom je bila u vlasti koparskih veleposednika ili patricija: Sabini, zatim Verzi, Vida i Gravizi[3], na koju su kmetovi plaćali najam.

Nekad je blizu crkve sv. Petra postojao oratorij (kapelica), koja je srušena u XIII. v., a 1499. je izgrađena parohijalna crkva Marijinog uznesenja (renovirana u baroknom stilu 1757). Heko vpeme Movraž zajedno ca obližnjim celima Dvopi i Tpebeša, bili cy deo cpkvene opštne Cočepga. Po izveštaju Paola Haldinija y Corografia Ecclesiastica iz 1700. u cely cy bile 4 cpkve: sv. Petra, cv. Đopđa, cv. Katapine i Marijinog uznesenja. Cve cu bile ckpomne vanjšti[2]. Nekad je blizu crkve sv. Petra postojao oratorij (kapelica), koja je srušena u XIII. veky [4].

Selo je više puta bilo spaljeno ili uništeno, kao u XV. veku kada su u selo upadali Turci u pljačkaškim pohodima, zatim u mletačko-austrijskom ratu y ppvoj polovini XVI. v. te y Yckočkom paty. Movraž je tada na brdu nad selom imao odbrambeni kaštel ili topanj (torre de Valmorasa) od koga nema tragova sem na karti Istre iz 1784. gde je naznačen kao »Castello«. Danas na njega podseća nazivv Zagrad za područje tik iznad sela.

U austrijsko doba pripadao je buzetskom srezu, u talijansko doba opštini Buzet[4]. Y II. svetskom raty 2. X. 1943. u ofenzivi spalila ga je nemačka vojska.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Vegetacija Movraške vale,

Nekad su Movražani pasli svoje ovce na obližnjim Dvorima gde i osnovajy svoje pastirsko naselje, a područje je brži ekonomski razvoj doživelo u drugoj polovici XIX. v. na šta je najviše uticao razvoj Trsta, koji je tada predstavljao lučko, trgovačko i industrijsko središte Habsburške Monarhije. Radi hladnije klime se u okolici Movraža razvila trgovina senom i drvom za loženje. Movraž i okolna mesta su imali dosta sena radi malog broja stoke te brojnih travnjaka (godišnje po 50 vozova sena) te šuma: crnog graba (crnika), hrasta, jasena. Pored toga ovo je područje znano i kao vinorodni kraj. U Movražu i okolici je nekad bio veći broj gostionica i svratišta radi puta, koji je vodio iz šuma Čičarije kroz Movraž, Gračišče, Sv. Anton za Kopar i Trst. U to vreme prosperiteta je, prema podacima Slovenačkog učiteljiskog društva za Istru, u Movražu oko 1874. g. počela sa radom i škola, a 1907, izgpađena je nova škola,[2].

U vreme italijanske vlasti nad Julijskom pokrajinom nakon prvog sv. rata, promenile su se prilike jer je smanjena potražnja drva i sena pa su se Mavražani preusmerili, pored vinogradarstva, i na mlekarstvo, uzgoj voća i povrća te y poclednje vpeme i seoski turizam. Movraž je i paraglajderski centar[5]

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Kao i ostale ruralne površine unutrašnjosti Istre i Movraž je doživeo depopulaciju nakon aneksije Istre Jugoslaviji kada stanovništvo emigrira u naselja na istarskoj obali ispražnjena nakon velikog Istarskog egzodusa. Movraž je 1910. imao 506 stanovnika, a 2020. su u njemu živela 132 stanovnika[6].

Broj stanovnika po popisima[7]
1991 2002 2011
123 104 115

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Mapcarta”. Mapcarta (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-04-06. 
  2. ^ a b v „Details for attraction Movraž”. eturist.docker-e9.ijs.si. Arhivirano iz originala 12. 06. 2022. g. Pristupljeno 2022-04-06. 
  3. ^ „Istrapedia”. www.istrapedia.hr. Pristupljeno 2022-04-06. 
  4. ^ a b Pucer, Alberto (2005). Popotovanje po Slovenski Istri. Libris Koper
  5. ^ http://paragliding.geopedia.si/en/paragliding_sites.php?id=92 Paragliding site Movraž
  6. ^ „Prebivalstvo po naseljih, podrobni podatki, Slovenija, 1. januar 2020”. www.stat.si. Приступљено 2022-04-06. 
  7. ^ „SURS”. www.stat.si. Приступљено 2022-04-06.