Mreža (objekat)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mreža
Mreža za teret koja se koristi za istovar džakova sa broda u novoj luci Hajkou, grad Hajkou, Hajnan, Kina

Mreža je objekat koji nastaje preplitanjem najčešće nekog lako savitljivog konopca, vlakna, žice i slično.[1] Veoma je korisna u svakodnevnim prilikama i različito od namene prave se od odgovarajući materijala. Zbog specifičnosti objekta odnosno isprepletenosti postoje i mnoga druga značenja mreže u tehnologiji, ekonomiji i td.

Mreže su konstruisala ljudska bića bar od perioda mezolita[2] za upotrebu u hvatanju ili zadržavanju stvari. Njihova otvorena struktura obezbeđuje lakoću i fleksibilnost koja im omogućava relativno lako nošenje i manipulaciju, što ih čini vrednim za metodičke zadatke kao što su lov, ribolov, spavanje i nošenje.

Definicija[uredi | uredi izvor]

Mreža se, u svom primarnom značenju, sastoji od niti ili prediva vezanih i upletenih u strukturu koja blokira prolaz velikih predmeta, dok propušta male predmete i tečnosti. To zahteva manje materijala od nečega nalik na listove, i pruža određeni stepen transparentnosti, kao i fleksibilnost i lakoću.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Fragment neolitske ribarske mreže.

Najstarije pronađene mreže potiču iz doba mezolita, ali su mreže možda postojale i u eri gornjeg paleolita.[3] Mreže su obično napravljene od nepostojanih materijala i ostavljaju malo arheoloških zapisa. Neke mreže su očuvane u ledu ili močvarama, a ima i glinenih otisaka mreža.[4][5]

Izrada i popravka mreža[uredi | uredi izvor]

Jedna metoda pravljenja mreža je vezivanje čvorova pomoću igle za mreže i merača. Ključ: *a) čeoni konopac *f) omča mreže koja se vezuje *n) šatl za mreže *s) merač *z) jezičak mrežnog šatla (olakšava punjenje kanapa tako da se ne uvrće dok se se koristi)
Krpanje mreže; vezivanje cele dužine mreže za čeono uže. Primetno je da je merač reda koji se obrađuje veći od merača ostatka mreže.
Majka i njeno dete pokazuju ribarsku mrežu koju majka pravi
Neke mreže se i dalje prave ručno. Ova slika iz 2013. prikazuje sirijske izbeglice u Libanu u njihovom domu, pri čemu žena ručno vezuje ribarsku mrežu namenjenu prodaji.[6]

Prvobitno su sve mreže pravljene ručno. Konstrukcija počinje od jedne tačke za okrugle mreže kao što su mreže za torbice, mrežaste torbe ili mreže za kosu, dok se četvrtaste mreže obično otpočinju od čeonog užeta.[7] Linija je vezana za uže u pravilnim intervalima, formirajući niz petlji.[8] Ovo se može uraditi pomoću kliznih čvorova ili drugih čvorova, kao što su detelinasti čvorovi. Sledeći redovi se zatim obrađuju pomoću savijanja listova, kao što je prikazano na dijagramu, ili drugog čvora. Neke mreže, kao što su viseće mreže, mogu biti izrađene od petlji, a ne čvorova.

Da bi se izbeglo provlačenje duge niti labavog kanapa kroz svaki čvor, kanap se namotava na šatl ili iglu za mreže. Ovo se mora uraditi ispravno kako bi se sprečilo da se uvrće dok se koristi,[7] ali upotreba šatla čini neto proizvodnju mnogo bržom. Merač - često glatki štap - koristi se da bi petlje bile iste veličine, a mreža ujednačena. Prvi i poslednji red se obično prave pomoću merača polovine veličine, tako da će ivice mreže biti glatke. Postoje i mreže bez čvorova.

Neke mreže i dalje oblikuju krajnji korisnici,[9] iako se mreže sada često mašinski prave.

Kada je rupa pocepana u mreži, u njoj ima manje rupa nego pre nego što je mreža pocepana. Međutim, koncentracija naprezanja na ivicama rupe često dovodi do daljeg kidanja mreže, što čini važnim blagovremene popravke. Ručno krpanje mreža je i dalje važna veština za one koji rade sa njima.

Materijali[uredi | uredi izvor]

Mreže se mogu napraviti od skoro svih vrsta vlakana. Tradicionalni mrežni materijali varirali su u zavisnoti od toga šta je bilo lokalno dostupno; na primer, ranoevropske ribarske mreže su često bile napravljene od platna. Dugotrajna sintetička vlakna su sada prilično univerzalna.[10] Najlonske monofilamentne mreže su providne i stoga se često koriste za pecanje i hvatanje.

Upotrebe[uredi | uredi izvor]

Transport[uredi | uredi izvor]

Primeri uključuju teretne mreže i mrežaste torbe. Neko povrće, poput luka, često se šalje na tržište u mrežama.[11][12]

Sportovi[uredi | uredi izvor]

Mreže se koriste na sportskim golovima u igrama kao što su fudbal, košarka, bosabal i hokej na ledu. Mreža odvaja protivnike u različitim sportovima sa mrežom kao što su odbojka, tenis, badminton i stoni tenis, gde lopta ili loptica moraju da pređu preko mreže da bi se ostalo u igri. Mreža se takođe može koristiti za sigurnost tokom treninga, kao u kriketu.

Hvatanje životinja[uredi | uredi izvor]

Mreže za hvatanje životinja uključuju mreže za ribolov, mreže za leptire, mreže za ptice i mreže za hvatanje kao što su torbica i dugačke mreže. Neke, kao što su maglene mreže, raketne mreže i mrežne puške, dizajnirane su da ne povrede uhvaćene životinjama. Mogu se koristiti i kamuflažne mreže.

Nameštaj[uredi | uredi izvor]

Viseće mreže,[13][14][15] sigurnosne mreže,[16] i mreže za komarce[17][18] su zasnovane na mrežama. Neki delovi nameštaja uključuju mrežu zategnutu na okvir. Višetrupni čamci mogu imati mrežaste trampoline nanizane između trupa.

Odeća[uredi | uredi izvor]

Mreže za kosu, mrežasta čipka i mrežasti vez su krojačke mreže.[19]

Oružani sukob[uredi | uredi izvor]

Protivpodmorničke mreže i protivtorpedne mreže mogu se postavljati mrežopolagačkim brodovima.[20][21][22]

Vrste[uredi | uredi izvor]

Jedna od prvih primena je bila u ribolovu gde su pravljene ribarske mreže. U poljoprivredi se još i koriste kao zaštitne ograde, zaštita od grada, zaštita od ptica, insekata i td. U velikom broju sportova [23] :

  • tenis i odbojka - za odvajanje dva polja i za određivanje vidine preko koje igrači moraju da prebace loptu. Mreža je takođe sastavni deo teniskog reketa ali se pravi od specijalnih vlakana kako bi omogućilo izuzetno jako udaranje po loptici
  • fudbal i rukomet - stavljena je sa zadnnje strane golova kako da bi sprečila loptu da ode previše daleko nakon gola, tako i da bude lakše uočljiv pogodak
  • košarka - stavljena je na obruču kako bi se lakše primetilo postizanje koša

Takođe u sportskim objektima često se nalaze zaštitne mreže pre svega iza golova. Takođe se mogu koristiti u izradi džakova ili sličnih naprava za prebacivanje tereta koji nije rastresit već sastavljen od krupnijih komada.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ মোঃ আবু সাঈদ. „What is net fabric? Types and uses of net fabric”. Textile Apex. Pristupljeno 27. 4. 2015. 
  2. ^ Zalloua, Pierre A.; Matisoo-Smith, Elizabeth (6. 1. 2017). „Mapping Post-Glacial expansions: The Peopling of Southwest Asia”. Scientific Reports (na jeziku: engleski). 7: 40338. Bibcode:2017NatSR...740338P. ISSN 2045-2322. PMC 5216412Slobodan pristup. PMID 28059138. doi:10.1038/srep40338. 
  3. ^ Martin Trachsel (2008), Ur- und Frühgeschichte: Quellen, Methoden, Ziele (na jeziku: nemački), UTB, str. 56, ISBN 3-8252-8369-0 
  4. ^ Bains, Gurnek. "Cultural DNA: The Psychology of Globalization". John Wiley & Sons, 2015. p. 199. ISBN 978-1-1189-2891-2
  5. ^ Pringle, H (1997). „Ice Age Communities May Be Earliest Known Net Hunters”. Science. 277 (5330): 1203—1204. S2CID 128873468. doi:10.1126/science.277.5330.1203. 
  6. ^ „Fishing nets for a future: helping Syrian women in Lebanon”. webarchive.nationalarchives.gov.uk. Arhivirano iz originala 2013-06-03. g. Pristupljeno 2015-04-08. 
  7. ^ a b „Netting instructions”. Arhivirano iz originala 08. 04. 2018. g. Pristupljeno 28. 12. 2022. 
  8. ^ „Mesh Fabric and Netting Fabric”. Textiline. Arhivirano iz originala 4. 10. 2013. g. Pristupljeno 28. 9. 2013. 
  9. ^ Net making Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. decembar 2018) (and repair) guide for commercial fishing nets.
  10. ^ Mills, Jason. „Style 63, Cubicle Mesh”. Arhivirano iz originala 5. 10. 2013. g. Pristupljeno 30. 9. 2013. 
  11. ^ „Archived copy” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 2012-03-29. g. Pristupljeno 2012-01-27. 
  12. ^ John v. Noel, Jr (16. 1. 1991). Knight's Modern Seamanship, Eighteenth Edition. ISBN 9780471289487. 
  13. ^ Parks, Bob (2013-07-02). „What Are the Best Ultralight Hammocks?”. Outside Online (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2019-11-17. 
  14. ^ „UOL – O melhor conteúdo”. uol.com.br. Arhivirano iz originala 2007-11-12. g. 
  15. ^ „Hammocks Help You Sleep”. WebMD. 
  16. ^ „Construction eTool - Falls - Safety Net Systems - Occupational Safety and Health Administration”. 
  17. ^ Oxford English Dictionary (draft izd.). Oxford University Press. 2009. 
  18. ^ „All Mosquito Netting Info”. Arhivirano iz originala 2010-03-04. g. Pristupljeno 2009-10-27. 
  19. ^ Pat Earnshaw (1982). A Dictionary of Lace. Shire Publications. ISBN 0-85263-700-4. 
  20. ^ Friedman, Norman (2002). U.S. Amphibious Ships and Craft: An Illustrated Design History. Annapolis, Maryland: United States Naval Institute. ISBN 1-55750-250-1. 
  21. ^ Jurens, W. (2016). „Life in the Slow Lane: Some Thoughts on Minelayer and Netlayer Evolution”. Warship International. LIII (1): 59—68. ISSN 0043-0374. 
  22. ^ Miller, Edward S. (1991). War Plan Orange: The U.S. Strategy to Defeat Japan, 1897–1945. Annapolis, MD: United States Naval Institute Press. ISBN 1-59114-500-7. 
  23. ^ Sportske Mreze | Miso Vasiljevic

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]