Muzički koledž Berkli
| Muzički koledž Berkli | |
|---|---|
| Berklee College of Music | |
| Moto | Esse quam videri (latinski) |
| Moto (na srpskom) | Biti, a ne izgledati |
| Tip | privatni |
| Osnivanje | 1945. |
| Zadužbina | 338,8 mil. $ (2020)[1] |
| Predsednik | Dejvid Bogen |
| Akademsko osoblje | 522[2] |
| Broj studenata | 6.000[3] |
| Lokacija | Boston, Masačusets, SAD |
| Boje | crvena i siva[4] |
| Maskota | mačka Mingus |
| Veb-sajt | berklee |
Muzički koledž Berkli (engl. Berklee College of Music) je privatni koledž u Bostonu. Najveći je nezavisni koledž savremene muzike na svetu. Poznat je po studijama džeza i moderne američke muzike,[5] a takođe nudi kurseve na nivou koledža u širokom spektru savremenih i istorijskih stilova, kao što su rok, hip-hop, rege i hevi metal.[6]
Godine 2012. otvorio je kampus i u Velensiji. Bivši studenti Berklija osvojili su preko 300 nagrada Gremi, što je više od bilo kog drugog koledža,[7] kao i 34 nagrade Emi, sedam nagrada Toni, osam Oskara i tri nagrade Saturn.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Berkli je relativno mlad koledž, osnovan 1945. godine. Koledž je osnovao Lorens Berk, i koledž se prvobitno zvao Šilingerova kuća muzike, imenovan u čast Berkovog profesora muzike, Džosefa Šilingera. Prvobitni cilj koledža je bila koncentracija na Šilingerov sistem muzičke harmonije i kompozicije. Nakon proširivanja nastavnog programa 1954. godine, Berk menja ime koledža u Berk i dodaje li kao šalu na već postojeći univerzitet u Kaliforniji Berkli. I dan danas, dolazi do čestog mešanja ove dve institucije u svakodnevnom govoru, te kada se govori o jednoj ili drugoj, uvek mora da se naglasi na koji Berkli se misli (na engleskom jeziku ove dve škole se pišu drugačije Berkli u Bostonu - Berklee, a Berkli u Kaliforniji - Berkeley). U vreme osnivanja ove ustanove, sve škole u SAD su nudile nastavu samo u klasičnoj muzici, dok je Lorens Berk želeo da osnuje muzičku ustanovu koja bi nudila program i u oblasti džeza, roka, a kasnije i hip-hopa.
Da bi se student upisao na koledž, prethodno mora da ima minimum dve godine muzičkog obrazovanja na jednom instrumentu ili minimum tri godine iskustva u muzičkoj oblasti ili industriji, ili diplomu dvogodišnje muzičke škole, i naravno visok broj poena na prijemnom ispitu. Godine 2007, pored ovih kriterijuma, dodata je i audicija koju svi studenti moraju proći.[8] Stopa primanja novih studenata je 32%.[9][10]
Galerija
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ As of June 30, 2020. U.S. and Canadian Institutions Listed by Fiscal Year 2020 Endowment Market Value and Change in Endowment Market Value from FY19 to FY20 (Izveštaj). National Association of College and University Business Officers and TIAA. 19. 2. 2021. Архивирано из оригинала 21. 2. 2021. г. Приступљено 20. 2. 2021.
- ^ „Berklee College of Music - The College Board”. Collegesearch.collegeboard.com. Архивирано из оригинала 27. 1. 2012. г. Приступљено 30. 5. 2018.
- ^ "Berklee College of Music", U.S. News & World Report Education Rankings 2016 Arhivirano septembar 5, 2015 na sajtu Wayback Machine Colleges.usnews.rankingsandreviews.com, Access May 12, 2017
- ^ „Web Standards Style Guide - Berklee College of Music”. Berklee. Архивирано из оригинала 14. 11. 2017. г. Приступљено 30. 5. 2018.
- ^ „Biography”. Markwhitfield.com. Архивирано из оригинала 11. 5. 2013. г. Приступљено 23. 3. 2013.
- ^ „Berklee College of Music”. ArtsBoston.org. Архивирано из оригинала 5. 9. 2015. г. Приступљено 19. 9. 2015.
- ^ Berklee College of Music”. www.berklee.edu (na jeziku: engleski). Архивирано из оригинала 12. 3. 2019. г. Приступљено 2019-03-08.
- ^ „Berklee Admissions Requirements”. Архивирано из оригинала 02. 09. 2006. г. Приступљено 21. 9. 2006.
- ^ „College Board”. Архивирано из оригинала 13. 02. 2007. г. Приступљено 2. 4. 2007.
- ^ „Berklee Today: The State of the College”. Приступљено 20. 12. 2006.
Literatura
[uredi | uredi izvor]- Morris, Richard B. (1996). Encyclopedia of American History (7. izd.). Collins Reference. ISBN 0062700553.
- Peter C. Mancall; Gary B. Nash; Allan M. Winkler; Charlene Mires; John W. Jeffries, ur. (2009). Encyclopedia of American History. Facts on File. ISBN 0816071365.
- Stanley I. Kutler (2002). Dictionary of American History (Third izd.). Charles Scribners & Sons. ISBN 0684805332.
- Paul S. Boyer (2001). The Oxford Companion to United States History. Oxford University Press. ISBN 0195082095.
- Michael Kazin; Rebecca Edwards; Adam Rothman, ur. (2011). The Concise Princeton Encyclopedia of American Political History. Princeton University Press. ISBN 0691152071.