Nebojša Todorović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nebojša Todorović
Datum rođenja(1957-09-02)2. septembar 1957.(66 god.)
Mesto rođenjaLeskovacFNR Jugoslavija

Nebojša Todorović (2. septembar 1957) je srpski muzikolog i profesor univerziteta, rođen 1957. godine u Leskovcu. Aktivno učestvuje na domaćim i međunarodnim simpozijumima i naučnim skupovima, drži javna predavanja i bavi se muzičkom kritikom u javnim glasilima i na medijima.

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Osnovnu školu i nižu muzičku školu „Stanislav Binički“ završio je u rodnom mestu. Gimnaziju „Bora Stanković“ i srednju muzičku školu „Dr Vojislav Vučković“ pohađao je u Nišu, a završio u Zagrebu, u školi „Vatroslav Lisinski“. Diplomirao je na Odseku za muzikologiju i glazbenu publicistiku, na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, 1980. godine. Magistrirao je na Fakultetu umetnosti u Prištini, u klasi profesora i dirigenta Jovana Šajnovića. Doktorirao 2016. godine na Univerzitetu Slobomir P u Bijeljini pod mentorstvom akademika Svetislava Božića, odbranivši disertaciju pod nazivom "Struktura sonatnog oblika i sonatnog ciklusa u sonatama za instrumente sa dirkama V. A. Mocarta".

Pedagoška karijera[uredi | uredi izvor]

Od 1980. godine predaje grupu teoretskih predmeta u Srednjoj muzičkoj školi „Stanislav Binički“ u Leskovcu. Osnivanjem Više muzičke škole u Nišu, postavljen je za predavača na predmetu Harmonija, koji je predavao u periodu od 1988. do 1991. godine, a od 1992 do 1997. godine predaje i predmete Istorija muzike i Muzički oblici. Godine 1995. biva izabran u zvanje docenta na Fakultetu umetnosti u Prištini, za nastavne predmete Analiza muzičkih dela i Muzički oblici, a školske 2000/01. godine u zvanje vanrednog profesora za iste nastavne predmete. U zvanje redovnog profesora Fakulteta umetnosti Priština – Zvečan, Univerziteta u Prištini, za predmet Muzički oblici, izabran je školske 2004/05. godine. Školske 1997/98. godine postavljen je za šefa Katedre za kompoziciju, dirigovanje i opštu muzičku pedagogiju Fakulteta umetnosti u Prištini. Godine 2006. prelazi na Fakultet umetnosti u Nišu, gde je izabran u zvanje redovnog profesora za predmet Analiza muzičkog dela. Predaje i predmete Istorija pijanizma i Poznavanje klavirske literature. Šef je Katedre za opštu muzičku pedagogiju.

Radovi objavljeni u zbornicima radova[uredi | uredi izvor]

  • Obrade narodnih melodija i njihovo mesto u vokalnom opusu Miloja Milojevića,Simpozijum Miloje Milojević, kompozitor i muzikolog. Zbornik radova sa naučnog skupa održanog povodom stogodišnjice umetnikovog rođenja, Beograd: Udruženje kompozitora Srbije, 1986, 109-120.
  • Gozba na Livadi op.59 u kontekstu kasnih vokalnih ciklusa Miloja Milojevića, Muzikološki institut SANU, Zbornik radova sa Simpozijuma, Beograd, 1996, 79-97.
  • Tri pesme Antuna Dobronića za sitno grlo i klavir, na osnovu pučkih narodnih melodija,Vlado Milošević: etnomuzikolog, kompozitor i pedagog – Tradicija kao inspiracija (zbornik radova), Banja Luka: Akademija umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci, Muzikološko društvo Republike Srpske, 2010, 363–374.
  • NACIONALNI STIL U SRPSKOJ MUZICI 20.VEKA - 30 GODINA OD SMRTI KOMPOZITORA DRAGOJA ĐENADERA, ŽIVOT I DELO DRAGOJA ĐENADERA - Tradicija kao inspiracija (zbornik radova u štampi), Banja Luka: Akademija umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci, Muzikološko društvo Republike Srpske.

Saopštenja na naučnim skupovima i simpozijumima[uredi | uredi izvor]

  • Stevan St. Mokranjac, Dve pesme iz XVI veka - analitička studija, Simpozijum muzikologa i etnomuzukologa Mokranjčevi dani, Negotin, 1997.
  • O uticaju narodne muzike na umetničku muziku, sa posebnim osvrtom na stvavralaštvo Stevana St. Mokranjca, Simpozijum Instituta za folklor Bugarske akademije nauka, Stara Zagora, Republika Bugarska, 1998.
  • Muzički jezik stanislava Biničkog u njegovim solo - pesmama, I Simpozijum posvećen životu i stvralaštvu Stanislava Biničkog povodom Proslave 50 godina muzičke škole “Stanislav Binički” u Leskovcu, Leskovac, 1999.
  • Zaboravljeni srpski kompozitor Dragoje Đenader,Međunarodni naučni skup za srpski jezik i književnost i umetnost, 29‒30.10. 2010, Kragujevac.
  • Muzički jezik Marka Tajčevića, Simpozijum posvećen životu i stvaralaštvu Marka Tajčevića, Muzikološki institut SANU, Beograd, 2001.
  • Rana klavirska muzika Dejana Despića, Osmi godišnji skup Katedre za Muzičku teoriju, 14‒16. 10. 2010, Svečana sala Rektorata Univerziteta umetnosti, Beograd, 2010.
  • Vagner i muzika Moderne,Naučni skup o životu i stvaralaštvu Riharda Vagnera, Matica Srpska, Novi Sad, 2004.
  • Klavirska muzika Isidora Bajića - između evropskog romantizma i srpskog narodnog duha, Simpozijum Fakultet umetnosti u Nišu, Niš 2015.

Javna predavanja[uredi | uredi izvor]

  • Predavanje - koncert: Srpska solo-pesma 20 veka, Koncertna sala Muzičke škole u Nišu, Niš, 2006.Gosti: Violeta Pančetović, sopran i Ana Aćimović, klavirska saradnja.
  • Predavanje - koncert: Jugoslovenska solo-pesmaprve polovine 20.veka, povodom 30 godina muzikološkog i pedagoškog rada. Svečana sala Skupštine grada Leskovca, Leskovac, 2011. Gosti: Katarina Simonović Ivanković, sopran i Marija Dinov-Vasić, klavirska saradnja.
  • Predavanje - koncert: Jugoslovenska solo-pesma preve polovine 20.veka, povodom 30 godina muzikološkog i pedagoškog rada. Velika sala Fakulteta umetnosti u Nišu. Niš, 2011. Gosti: Katarina Simonović-Ivanković sopran, Marija Dinov-Vasić, klavirska saradnja.
  • Srpska muzika Moderne, Predavanje na Univerzitetu u Nišu, Niš, 2002.
  • Cikus predavanja: 5 dvočasnovinih emisija na Drugom programu Radio Beograda, posvećenih razvoju umetnosti pijanizma u Evropi i Jugoslaviji. Posebna emisija je bila posvećena životu i radu pijaniste i pedagoga Svetislava Stančića. Beograd, 2005. godina.
  • Predavanje: Aleksandar Nikolajevič Skrajabin i muzički simbolizam na kraju 19. i početku 20.stoleća, Piano summer 2015, Vranje, 2015.

Recenzije[uredi | uredi izvor]

  • Vladimir Mutavdžić, Antologija srpskih narodnih plesova, Niš,2004.
  • Snežana Vidojković Stojiljković, Tune your English – udžbenik engleskog jezika za student muzike, Niš, 2008.
  • Marko Jelenić, Teorija muzike za muzičke škole, Aleksinac, 2007.
  • Danijela Zdravić Mihailović, Jelena Vasilakis, Priručnik za analizu jednostavnih oblika, Niš, 2014.
  • Čestmir Dušek, Muzički /Glazbeni rječnik, Tuzla, Bosna i Hercegovina, 2014.
  • Radomir D. Đorđević, Sociologija muzike, Kosovska Mitrovica-Niš, 2016.

Objavljene publikacije[uredi | uredi izvor]

  • Todorović, Nebojša (2007). Klavirske sonate Volfganga Amadeusa Mocarta. monografija, Punta Niš. ISBN 978-86-85227-77-6. 
  • Sonja Marinković, Nebojša Todorović (2016). Dirigent Vladimir Kranjčević. Kulturni centar, Niš. ISBN 978-86-6101-130-6. 

Umetnička delatnost[uredi | uredi izvor]

  • Svečano otvaranje Festivala Ledamus 2015. Koncert orkestra Amoroso. Solisti: Jovan Bogosavljević, Marija Rajković, violine. Dirigent: Nebojša Todorović. Program: Hendl, Vivaldi, Bah, Tartini.

Autorska muzička kritika[uredi | uredi izvor]

  • Dnevne novine Narodne novine iz Niša, muzičke kritike od 1995. do danas.
  • Dnevne novine Politika, Večernje novosti i Politika Ekspres iz Beograda, Jedinstvo iz Prištine, Naša reč iz Leskovca, Pobjeda iz Podgorice i Novine Vranjske iz Vranja - periodične muzičke kritike.
  • Međunarodni Festival kamerne muzike, Nikšić, 2007. ‒ zvanični muzički kritičar. Kritike objavljene u dnevnom listu Pobjeda iz Podgorice.
  • Međunarodni Festival kamerne muzike, Nišić, 2009. ‒ zvanični muzički kritičar. Kritike u dnevnom listu Pobjeda iz Podgorice.

Članstvo u umetničkim savetima[uredi | uredi izvor]

  • Umetnički direktor i selektor 24. internacionalnih horskih svečanosti u Nišu, 2012. godine.
  • Umetnički direktor i selektor 25. internacionalnih horskih svečanosti u Nišu, 2014. godine.
  • Umetnički direktor i selektor 26. internacionalnih horskih svečanostiu Nišu, 2016. godine.
  • Umetnički direktor i selektor Niških muzičkih svečanosti NIMUS, Niš, 1996. godine.
  • Član Umetničkog Saveta Festivala Ledamus u Leskovcu, od 2012. godine do danas.
  • Član Umetničkog saveta Dani dr Mire Ivanović, od 2012. godine do danas.

Nagrade i priznanja[uredi | uredi izvor]

  • Zahvalnica 4. smotre stvaralaštva srpskih kompozitora, za dugogodišnju saradnju i doprinos razvoju smotre stvaralaštva srpskih kompozitora, Škola za osnovno muzičko obrazovanje u Ubu, 2014. godine.