Nilova isposnica
Nilova isposnica na Stolbinu Нило-Столобенская пустынь | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Jurisdikcija | Ruska pravoslavna crkva |
Osnivanje | 1594. |
Osnivač | Nil Stolbenski |
Mesto | jezero Seliger, Ostaškovski rejon, Tverska oblast |
Država | Rusija |
Nilova isposnica na Stolbinu (rus. Нило-Столобенская пустынь) pravoslavni je muški manastir Ruske pravoslavne crkve. Manastir se nalazi na malenom ostrvu Stolobni na jezeru Seliger, na oko 10 kilometara severnije od grada Ostaškova (Ostaškovski rejon Tverske oblasti).
Duhovnim ocem manastira smatra se prebodobni Nil Stolbenski.
Istorijat[uredi | uredi izvor]
Godine 1528. monah Nil (nakon smrti kanonizovan kao Nil Stolbenski) na u to doba izolovanom ostrvu Stolobni podiže malenu isposnicu u kojoj je provodio vreme u postu i molitvi. Neposredno pred svoju smrt 1555. prepodobni Nil je zatražio od tadašnjih crkvenih velikodostojnika da se na ostrvu nakon njegove smrti izgradi manastirska isposnica. Posle Nilove smrti na ostrvo su počeli da dolaze brojni monasi i isposnici, čime je osnovana prva monaška zajednica. Uz blagoslov Patrijarha moskovskog Jova godine 1594. počela je gradnja muškog manastira. Osnivačem manastira smatra se jeromonah German.
Nedugo po osnivanju manastir Nilova isposnica je postao jedan od najpoznatijih i najposećenijih verskih objekata u tom delu Rusije. Godine 1858. obala celog ostrva je utvrđena i nasuta kamenim materijalom. Početkom XX veka u samom manastiru i susednom selu živelo je skoro 1.000 ljudi, a u manastiru je u to vreme čak postojala i bolnica.
Nakon Oktobarske revolucije 1919. novouspostavljena boljševička vlast je u više navrata direktno konfiskovala manastirska dobra, međutim monasi su uspeli da sakriju mošti prepodobnog Nila i tako ih spase od uništenja. Manastir je delovao do 1927. godine kada je i konačno nacionalizovan i zatvoren. Sve do 1990. godine manastirsko imanje je služilo u različite svrhe, kao popravni dom za maloletne delikvente, potom kao logor za poljske ratne zarobljenike, bolnica, starački dom i naposletku kao hostel.
Za to vreme većina manastirskih objekata je razrušena. Ceo manastirski kompleks je denacionalizovan 1990. i vraćen u posed Ruske pravoslavne crkve. Mošti svetog Nila vraćene su u manastir 1995. godine.
Godine 2012. manastirsko bratstvo je brojalo oko 50 lica.
Manastirski kompleks se nalazi na listi kulturno-istorijskog nasleđa Ruske Federacije.[1]
Manastirski kompleks[uredi | uredi izvor]
U okviru Nilove isposnice postoje sledeće građevine:
- Bogojavljenska saborna crkva — građena od 1671. do 1833. godine. Tokom komunističke vlasti crkva je gotovo u celosti uništena i opljačkana, a originalni ikonostas je gotovo u celosti izgubljen. Restaurirana je 2006. godine. U kripti hrama počivaju mošti prepodobnog Nila.
- Kapija svetih apostola Petra i Pavla
- Kapija prepodobnog Nila
- Crkva Vozdviženja Časnog krsta — nalazi se neposredno uz manastirski kompleks, i u njoj se održavaju obredi krštenja.
- Hram Svih Svetih — najstarija građevina u kompleksu, danas gotov u ruševinama.
Hramovi Svetog Jovana Krstitelja I Pokrova Presvete Bogorodice koji su se nalazili na mestu nekadašnje Nilove isposnice su u celosti porušeni 1939. godine, a cigle iz njihovih zidina su iskorištene za gradnju nasipa kojim je ostrvo povezano sa kopnom. U današnje vreme na tom mestu se vrše arheološka iskopavanja.
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Bogojavljenska saborna crkva
-
Hram Časnog Krsta
-
Kapija prepodobnog Nila
-
Ikonostas Bogojavljenjske crkve
-
Pozlaćene kupole glavnog hrama
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Министерство культуры Российской Федерации: монастырь Нилова пустынь (6901204000) Архивирано на сајту Wayback Machine (16. децембар 2014)
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Подаци о манастиру са сајта Тверске епархије
- Званична веб страница манастира Архивирано на сајту Wayback Machine (13. децембар 2014)