Novorusija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Za druge upotrebe pogledajte stranicu Novorusija (višeznačna odrednica).
„Nova Rusija” preusmerava ovde. Za druge upotrebe pogledajte stranicu Nova Rusija (višeznačna odrednica).
Karta Novoruske gubernije sa 12 okruga prema Atlasu Ruske Imperije iz 1800. godine.

Novorusija (rus. Новороссия) ili Nova Rusija (rus. Новая Россия), jeste istorijska i kulturna regija u sjevernom Pricrnomorju, koja je prisajedinjena Ruskoj Imperiji poslije rusko-turskih ratova u drugoj polovini 18. vijeka. Stanovništvo, infrastruktura i način života osoben za Novorusiju obrazovali su se tokom relativno kratkog perioda istorije, a sama regija se iz nerazvijene stepe sa rijetkim pašnjacima pretvorila u moćnu industrijsku regiju, koja je postala okosnica privrede, najprije Ruske Imperije, a zatim Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike.[1]

U administrativnom smislu, ove zemlje su u različito vrijeme činile Novorusku guberniju i Novorusko-besarapsko general-gubernatorstvo. Prema administrativno-teritorijalnoj podjeli s početka 20. vijeka, Novorusija je u užem smislu obuhvatala Hersonsku, Jekaterinoslavsku i Tauridsku guberniju, a u širem smislu i Besarapsku guberniju, Kurbansku oblast, Crnomorsku i Stavropoljsku guberniju i Oblast donske vojske.[2] Naziv „Novorusija” je počeo da se koristi s početkom 20. vijeka,[3] međutim nakon ulaska glavnog dijela ovih zemalja u Ukrajinu, počeo je da se naziva „južna Ukrajina” ili „sjeverno Pricrnomorje”. Istovremeno, izraz je nestao u sovjetskoj Rusiji, ostavljajući trag samo u nazivu luke Novorosijsk.

Izraz je dobio novu vrijednost tokom proruskih[4] protesta na jugoistoku Ukrajine 2014. godine.[5][6] Nakon izbijanja oružanih sukoba na istoku Ukrajine, pod istorijskim nazivom „Novorusija”, djelovao je konfederalni savez nepriznatih država Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike, koji je zamrznut 2015. zbog mogućnosti sprovođenja Minskih sporazuma.[7][8]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Institut istorii RAN vozroždaet ponяtie "Novorossiя"”. BBC News Russkaя služba (na jeziku: ruski). 16. 7. 2014. Pristupljeno 27. 2. 2022. 
  2. ^ Karpov, B. G.; Fedulov, P. A.; Karatыgin, V. I. (1910). „Novorossiя i Krыm (Bessarabskaя, Hersonskaя, Tavričeskaя, Ekaterinoslavskaя gubernii i oblastь voйska Donskogo)”. Ur.: Semenova, V. P.; Semenova-Tяn-Šanskogo, P. P.; Lamanskogo, V. I. Rossiя. Polnoe geografičeskoe opisanie našego otečestva. (na jeziku: ruski) (14 izd.). SPb: A.F. Devriena. Arhivirano iz originala 31. 10. 2015. g. Pristupljeno 27. 2. 2022. „Novorossiя, sostoящaя iz guberniй Bessarabskoй, Hersonskoй, Tavričeskoй, Ekaterinoslavskoй, oblasti Voйska Donskogo i Stavropolьskoй gubernii, zanimaet юžnuю okrainu Evropeйskoй Rossii, primыkaющuю k Čёrnomu morю i k Manыču” 
  3. ^ „NOVOROSІЙSЬKIЙ KRAЙ, NOVOROSІЯ”. resource.history.org.ua. Pristupljeno 27. 2. 2022. 
  4. ^ „Doneck, Lugansk, Harьkov - novaя volna protestov”. BBC News Russkaя služba (na jeziku: ruski). 7. 4. 2014. Pristupljeno 27. 2. 2022. 
  5. ^ „Novorossiя… Čto za zemlя?”. Radio Svoboda (na jeziku: ruski). 26. 4. 2014. Pristupljeno 27. 2. 2022. 
  6. ^ „Putinskaя Novorossiя možet prevratitьsя v haos”. InoSMI (na jeziku: ruski). 6. 5. 2014. Pristupljeno 27. 2. 2022. 
  7. ^ „Proekt «Novorossiя» zakrыt”. Gazeta.Ru (na jeziku: ruski). 20. 5. 2015. 
  8. ^ „"Sliv Donbassa": konec neobъяvlennoй voйnы”. BBC News Russkaя služba (na jeziku: ruski). 12. 10. 2015. Pristupljeno 27. 2. 2022. 
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Новорусија&oldid=25300114”