OŠ „1. maj” Vrtogoš

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Osnovna škola „1. maj” Dubnica
OŠ „1. maj” Vrtogoš
TipDržavna
LokacijaNarodnog fronta bb, 17521 Vrtogoš
Dubnica
DržavaRepublika Srbija

Osnovna škola „1. maj” Vrtogoš nalazi se u Pčinjskom okrugu, u okolini Vranja. Nova sagrađena škola u Vrtogošu je počela sa radom 1989. godine. I danas, u ovoj školi pohađaju oko 150 učenika. Škola u Vrtogošu, ima osam odeljenja. Pored osmogodišnje škole u Vrtogošu, postoje i odeljenja po drugim selima, koje se vode pod osnovnom školom „1. maj” Vrtogoš. Četvorogodišnja odeljenja se nalaze u selima Ristovac, Karadnik, Davidovac, Katun, Soderce, a pored osmogodišnje škole u Vrtogošu postoji i osmogodišnja škola u Dubnici, koja se vodi pod školom „1. maj” Vrtogoš. Sve škole koje se vode pod osnovnom školom „1. maj” Vrtogoš, imaju ukupno oko 300 učenika.

Odeljenje u Dubnici[uredi | uredi izvor]

Davne 1907. godine [1] rodila se Osnovna škola u Dubnici. Nastala je iz razmišljanja i namera, tada odgovorvnih ljudi kao i iz ljubavi i potreba Dubničana da se deca prosvećuju, da uče, da bi bila korisna i sebi i društvu. Rodila se da bi trajala do ovih dana prolazeći kroѕ nevolje koje su je ranjavale. Mnoge generacije učenika, učitelja i nastavnika prošle su kroz nevolje koje su je ranjavale. Mnoge generacije učenika i nastavnika prošle su kroѕ Dubničku školu. U njoj su ispisivana prva slova i prve brojke, sticanja znanja za budućnost, doživljeni mnogi lepi trenuci i rastanci na kraju školovanja, javljale se prve simpatije i ljubavi, iѕ nje su ponete mnoge lepe uspomene. Škola u Dubnici ima bogatu istoriju, ispunjenu brojnim sadržajima svog plemenitog poziva. Istorija škole je istorija Dubnice. Škola je delila sudbinu njene svetle prošlosti i sadašnjosti ona je neodvojiva od Dubnice i Dubničana.

Izgradnja i otvaranje škole u Dubnici[uredi | uredi izvor]

Nakon 26 godina, tačnije 9. jula 1906. godine, predsednik Opštinskog suda u Dubnici, na predlog i molbu viđenijih Dubničana, uputio je pismo Ministru prosvete i crkvenih dela. U tom pismu predsednik Suda obaveštava Ministra da građani dubničke opštine žele da imaju svoju školu u Dubnici, kako bi se omogućilo školovanje većeg broja dece dubničkog kraja. Ministar prosvete i crkvenih poslova je odobrio iѕgradnju školske zgrade. Svesni činjenice da selo bez škole nije, Dubničani su sa velikim oduševljenjem prihvatili zidanje škole. Zahvaljujući zanosu i entuѕijazmu Dubničana, škola je izgrađena za rekordno kratko vreme od nekoliko meseci. Škola je sazidana na opštinskom zemljištu pored same opštine pored glavnog puta koji povezuje celo selo i puta koji vode za Katun i Milivojce. Učionice su bile prostrane i svetle, a za učitelja je obezbeđen stan i okućnica u prostranom dvorištu. Početak rada škole u Dubnici predstavlja kamen kulturnog preobražaja i prosvećenja naroda Dubničkog kraja. Škola je dobila naziv Miloš Obilić. Posle podizanja školske zgrade, izvršeno je njeno osvećenje. Ljudi su taj dan pretočili u opštenarodno veselje, a škola je od momenta otvorila širom vrata deci ovog kraja i otpočela svoju prosvetiteljsku i kulturnu misiju. Škola je počela da radi kao četvororazredna nepodeljena škola, nastava je bila organozovana na osnovu Zakona iz 1904. godine. Zadatak škole je da vaspitava decu u narodnom duhu i da ih sprema za građanski život, a naročito da opismenjuje, prosvećuje i širi kulturu u narodu.

Izgradnja školske zgrade[uredi | uredi izvor]

Pošto je ocenjeno da su se stekli materijalni uslovi za trajno rešenje učioničkog prostora, 1970. počela je izgradnja nove školske zgrade pored postojeće stare škole. Obezbeđen je takav projekat da se novosagrađena i stara školska zgrada povežu u jednu celinu. U novoj zgradi je sagrađeno 8 učionica, manja fiskulturna sala, zbornica i kancelarija. Problem prostora za đake izgradnjom škole uspešno je rešen, deca nisu više pohađala nastavu u neuslovnim prostorijama u Mesnoj kancelariji i Zadružnom domu i nisu išla u dve smene. Uloženi trud se isplatio, deci su stvoreni bolji uslovi za školovanje. Izgradnja školske zgrade se završila 1973. godine.

Pripajanje Dubničke škole Vrtogoškoj[uredi | uredi izvor]

U svojoj stogodišnjoj istoriji Dubnička škola je preko osam decenija bila samostalna škola, bez obzira na broj đaka i broj odeljenja. Godine 1990.po standardima i normativima bilo je predviđeno da kao samostalne škole, mogu da budu samo one koje imaju najmanje 24 odeljenja od prvog do osmog razrada. U to vreme Dubnička škola imala je devet odeljenja i 280 đaka. Odluku o spajunju Dubničke škole sa šestom Osnovnom školom „Branko Radičević” u Vranju doneo je Savet Radne ogranizacije osnovnih škola. Ponuđena odluka nije prihvaćena, jer se od ukupno 24 zaposlena lica u Dubničkoj školi za pripajanje su se izjasnila svega tri radnika. Nakon toga, pritisak na Dubničku školu je nastavljen, pošto nije prošao predlog o spajanju sa školom „Branko Radičević”. Opštinski fond za osnovno obrazovanje i vaspitanje, nalažu da se Dubnička škola pripoji osnovnoj školi u Vrtogošu. Dubnička škola je izgubila status samostalne ustanove i nastavila je da radi u sastavu škole u Vrtogošu od 1. septembra 1991. godine.

Izgradnja nove osnovne škole[uredi | uredi izvor]

Izgradnja nove osnovne škole u Dubnici je trajala od 1999. do 2000. godine. Stare i dotrajale školske zgrade iz 1906. i 1970. bile su dotrajale i u mnogo čemu prevaziđene za izvođenje savremene nastave. Eksplozija skladišta municije na farmama prema Katunu dobro ih je uzdrmala i dodatno oštetila. Pristupilo se izgradnji nove školske zgrade. Podignuta je moderna školska zgrada i od 2003. godine deca prate nastavu u novosagrađenoj školi. Funkcija i izgled stare škole ni izbliza nisu zadovoljavali osnovne kriterijume za odvijanje i relizaciju nastavnog programa. Za sve vreme izgradnje škole, nastava se za više razreda odvijala u osnovnoj školi "1. maj" u Vrtogošu kao matičnoj školi , uz organizovani prevoz autobusom do škole i nazad. Današnja škola u svom sastavu ima 8 odeljenja za odvijanje nastave, prateće sadržaje kao što su administrativni deo, fiskulturnu salu, kotlarnicu na čvrsto gorivo, uređene slobodne površine sa travnjacima i stazama, ukupne površine 1400 metara kvadratnih.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Vasilije Trajković,Sto godina prosvećivanja naroda Dubničkog kraja,Vranje 2008

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ OK radio - 100 godina škole u Dubnici Pristupljeno 5.5.2015.