Paralimni

Koordinate: 35° 02′ 00″ S; 33° 59′ 00″ I / 35.033333° S; 33.983333° I / 35.033333; 33.983333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Paralimni
grč. Παραλίμνι
Glavna gradska ulica
Administrativni podaci
Država Kipar
OkrugFamagusta
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 15.000
 — gustina313,02 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate35° 02′ 00″ S; 33° 59′ 00″ I / 35.033333° S; 33.983333° I / 35.033333; 33.983333
Aps. visina80 m
Površina47,92 km2
Paralimni na karti Kipra
Paralimni
Paralimni
Paralimni na karti Kipra
Veb-sajt
www.paralimni.org.cy

Paralimni (grč. Παραλίμνι) je grad na Kipru, u jugoistočnom delu države. Zvanično grad pripada okrugu Famagusta, čije je privremeno upravno središte, usled turske okupcije glavnog grada okruga, malo dalje u unutrašnjosti, u okrugu Famagusta. Od turske invazije i okupacije dela ostrva 1974. godine, ono je poraslo u veličini i značaju usled migracije mnogih izbeglica koje su bežale sa severa. Mnogi ljudi koji rade u turističkoj industriji Protarasa i Aja Nape žive u Paralimniju, koji je sada privremeni administrativni centar okruga Famagusta i najveća opština kiparskih Grka u oblasti pod kontrolom okruga. Postalo je ono što izgleda kao mali glavni grad nenaseljenog područja Famaguste. Mnogi radnici u turističkim sektorima Protarasa i Aja Nape žive u Paralimniju, koji je sada privremeni administrativni centar okruga Famagusta i najveća opština u okrugu pod kontrolom Republike Kipar priznato međunarodno.

Odmaralište Protaras de Paralimni u julu 2011.

Prirodni uslovi[uredi | uredi izvor]

Grad Paralimni se smestio na krajnjem jugoistoku ostrva Kipar. Od glavnog grada Nikozije grad je udaljen 110 kilometara istočno. Grad je tradicionalno bio predgrađe Famaguste (do okupacije grada), udaljenog svega 10 km severno.

Paralimni se nalazi na blizu obale Sredozemnog mora, na oko 80 metara nadmorske visine. Grad se nalazi na jugoistočnom obodu središnje ravnice ostrva, Mesaorije. Zbog toga severno oko grada pruža ravničarsko tle, a na jugu se izdiže priobalno pobrđe.

Stanovništvo grada je 2001. godine bilo 11.091 stanovnika, 2011. godine 15.000

Istorija[uredi | uredi izvor]

Karta opštine Paralimni

Reč Paralimni znači "u jezeru". Istorijski gledano, Paralimni je sagrađen na obali plitkog jezera, koje se punilo vodom samo zimi.

Početkom 20. veka, kao rezultat izvedenih radova, celokupno korito jezera je obnovljeno za poljoprivredne svrhe. Paralimni nije uvek bio ovo što je sada. Prvobitno je sagrađen na brdu, koje se nalazi između Derineje i njegove sadašnje lokacije.

Međutim, u 15. veku je premešten u unutrašnjost da bi ga pirati izbegli. Priča se da su prvi koji su se naselili u Paralimni stigli neposredno nakon zauzimanja grada, u blizini Famaguste, od strane Turaka Osmanlija 1571. Prvo naselje zvalo se Sveti Dimitrije i ovo mesto i danas nosi njegovo ime.

1986. godine, nakon referenduma, Paralimni je proglašen opštinom sa tim imenom. U maju 1986. održani su prvi izbori za načelnika i opštinsko veće. Nikos Vlitis je izabran za prvog gradonačelnika, koji je obavljao funkciju od 1986. do 2006. U decembru 2006. izgubio je mesto gradonačelnika od Andreasa Evageloua, na funkciji do 2011. godine.

Arhitektonski, Paralimni je bio neopisiv, od prvobitnog sela ostalo je malo ili ništa. Izvan centra grada kuće nisu baš atraktivne i izgledaju kao mali pravougaoni blokovi. To više nego nadoknađuje svoje veoma atraktivne bašte, posebno kada drveće cveta ili voće. Međutim, čini se da nove i nove generacije, koje zarađuju veće plate od svojih roditelja i baka i dedova, troše velike količine novca na gradnju neobičnih modernih domova.

U samom srcu Paralimnija nalazi se trgovački centar sa mnogo prodavnica i modernih kafića i barova. Zbog činjenice da je Paralimni brzo rastao, najveći trgovci hranom na ostrvu su tamo izgradili ili iznajmili filijale kao što su Carrefour, Orfanides. Postoje i mnogi lokalni supermarketi, kao što je Kokkinos.

Pejzaž oko Paralimnija ima plodna crvena tla, gde se uzgaja čuveni kiparski krompir. Prestižne su živopisne vetrenjače koje se koriste za izvlačenje vode iz podzemnih vodonosnih slojeva za navodnjavanje okolnih zemalja. Nažalost, mnogi od njih su sada u ruševinama, zamenjeni električnim ili dizel pumpama. Pre uspona turizma, bogata poljoprivredna zemljišta koja okružuju Paralimni bila su izvor njegovog bogatstva i još uvek su od velikog značaja.

Iako je područje Paralimnija bilo naseljeno još u vreme praistorije, ovaj gradić, budući u senci obližnjeg grada Famaguste, nije imao bitniji značaj do turske okupacije severnog dela Kipra 1974. godine. Do tada je to bilo mnogo manje naselje, naseljeno oduvek Grcima, predgrađe obližnjeg Famaguste.

1974. godine turska vojska je okupirala severnu trećinu Kipra, zajedno sa obližnjim gradom i važnom lukom Famagustom. Jedino je južni deo okruga ostao u grčkim rukama, pa je Paralimni sa nekoliko okolnih sela postao nosilac datog okruga. U naselje se doseljavaju mnogi Grci, koji beže na jug zemlje i gradić dobija naznačaju. Poslednjih decenija oko grada se razvilo nekoliko sredozemnih letovališta, što je pomoglo gradsku privredu.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Paralimni danas ima oko 11 hiljada stranovnika u gradskim granicama, gotovo u celosti Grka.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Posle okupacije 1974. godine privreda Paralimnija je naglo napredovala, usled naglog priliva stanovništva, pomeranja sedišta okruga u ovo mesto i razvoja turizma obližnih prioblanim delovima.

Sport[uredi | uredi izvor]

FK Enosis Neon Paralimni, koji igra u Prvoj ligi Kipra, je gradski fudbalski tim. Mihalis Konstantinu, poznati bivši fudbaler FK Iraklis, Panatinaikos i Olimpijakos, rođen je u Paralimniju. Karijeru je započeo i sa gradskim timom. U Paralimniju postoji i konferencijska strana koja se zove Anorthosis Paralimniou.

Protaras[uredi | uredi izvor]

Protaras (na grčkom: Παραλιμνι), je pretežno turistički. Pod administrativnom je nadležnošću opštine Paralimni. U drevnim vremenima, gde se sada čini da se Protaras nalazi, bio je drevni grad-država Leukola. Grad ima sigurnu luku u kojoj je Atinjanin Demetrije Poliorket 306. a. c. tražio je utočište, u potrazi za Ptolemejem, jednim od naslednika Aleksandra Velikog. U bici je Ptolemej bio poražen i pobegao u Egipat, ostavljajući Kipar neko vreme u rukama Demetrija.

Protaras ima prelepe peščane plaže sa čistim nebo plavim morem, a najpoznatija plaža u okolini je Fig Tree Bai. Protaras je poznat i kao "zemlja vetrenjača", zadržavajući nostalgični kvalitet prošlosti.

Nasuprot uspehu Aja Nape (koja je udaljena samo nekoliko kilometara), postala je odmaralište značajne veličine, sa desetinama hotela velikog kapaciteta, hotela i apartmana, vila, restorana, pabova i svih vrsta sadržaja savremeno odmaralište treba da ima. Budući da je tiša od Aja Nape i da ima manje klupske scene, ima reputaciju da se bavi prvenstveno porodičnim i kiparskim turizmom.

Rt Greko je udaljen 10 minuta od centra Protarasa i smatra se jednim od najlepših mesta na ostrvu.

Rt Greko živi slavu Aja Nape, morskog čudovišta koje bi trebalo da liči na krst između delfina i zmaja.

Ekologija[uredi | uredi izvor]

Sezonsko jezero Paralimni, dom je kiparske zmije (Natrik natrik cipriaca), za koju se smatralo da je izumrla od 1960-ih, sve dok 'Zmija Džordž' (H. Viedl) nije ponovo otkrila ovu vrstu 1990-ih.

Kao rezultat toga, jezero je proglašeno za lokaciju od interesa zajednice. Uprkos tome, Vlada Kipra je izdala dozvolu za izgradnju više od 300 kuća na tom mestu, što je dovelo do toga da Evropska komisija promoviše pravni postupak protiv Kipra.

Ostale opasnosti sa kojima se zmija suočava su moto-kros i čovek koji ih ubija iz neznanja i sujeverja.

Priznanje ljudi[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]