Petehija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Petehije
SinonimiPetechiae
Petehije na jeziku
Izgovor
  • pɪˈtiːkɪə
Klasifikacija i spoljašnji resursi
Specijalnostreumatologija

Petehije su mala crvena tačkice po koži ili sluzokoži grupisane u plakove uzrokovana krvarenjem iz malog krvnog suda.[1] Za razliku od drugih eflorescencija na koži, petehije ne blede ili ne nestaju kada se pritisnu.

Najčešći uzrok petehija je fizička trauma, na primer, jaki napadi kašlja, povraćanje i plač, što može dovesti do petehija na licu, posebno oko očiju. U ovim slučajevima petehije su potpuno bezopasne i obično nestaju u roku od nekoliko dana. Petehije mogu biti znak trombocitopenije (nizak broj trombocita). Takođe se može javiti kada je funkcija trombocita inhibirana (kao neželjeni efekat lekova ili kod određenih infekcija).[1]

Petehije bi uvek trebalo detanjno sagledati kako bi se isključio neki od ozbiljnijih uzroka.

Etiologija[uredi | uredi izvor]

Petehije se pojavljuju kada kapilari ili sitni krvni sudovi koji povezuju najmanje delove arterija sa najmanjim delovima vena. počnu da krvare, propuštajući krv u kožu. Neki od najčešćih uzroka koji mogu izazvati ovo krvarenje, uključuju: dugotrajno naprezanje, upotrebu lekova, zarazne bolesti, neka medicinska stanja.[2]

Petehijalne hemoragije su veoma male (0,1-2 mm) kolekcije krvi u koži, skleri , konjuktivi i ispod seroznih membrana kao što su pleura i perikard.

Fizička trauma[uredi | uredi izvor]

Gua Sha masažom izazvane petehije

Najčešći uzrok petehija je fizička trauma kao što su:[2]

  • Stezanje, gušenje – petehije, posebno u očima, takođe mogu da se jave kada se vrši prekomerni pritisak na tkivo (na primer, kada se podvez stavi na ekstremitet ili kod preteranog kašljanja ili povraćanja).
  • Opekotine od sunca
  • Gua Sha masaža
  • Asfiksija
  • Igra gušenja

Dugotrajno naprezanje[uredi | uredi izvor]

Sićušne petehije na licu, vratu i grudima mogu biti uzrokovane produženim naprezanjem tokom aktivnosti kao što su kašalj, povraćanje, porođaj i dizanje tegova. Ona mogu dovesti do petehija na licu, posebno oko očiju.[2]

Upotreba lekova[uredi | uredi izvor]

Petehije mogu biti rezultat uzimanja nekih vrsta lekova, uključujući: fenitoin (cerebiks), penicilin, kinin (kvalakin).[2]

Zarazne bolesti[uredi | uredi izvor]

Petehije mogu biti uzrokovane bilo kojom od brojnih gljivičnih, virusnih i bakterijskih infekcija, uključujući:[2]

  • infekcija citomegalovirusom (CMV).
  • endokarditis
  • meningokokemija
  • mononukleoza
  • šarlahna groznica
  • sepsa
  • Virusne hemoragične groznice

Druga medicinska stanja[uredi | uredi izvor]

Petehije takođe mogu biti uzrokovane neinfektivnim medicinskim stanjima. Primeri uključuju:[2]

  • vaskulitis
  • trombocitopenija
  • leukemija
  • skorbut (nedostatak vitamina C)
  • nedostatak vitamina K

Patofiziologija[uredi | uredi izvor]

Petehije se mogu javiti iz različitih patofizioloških mehanizama koji ometaju složen proces hemostaze. Trombociti, von Vilebrandov faktor i koagulaciona kaskada su neophodni za hemostazu. Trombocitopenija, abnormalna funkcija trombocita, defekti von Vilebrandovog faktora i deficit faktora zgrušavanja mogu dovesti do petehija.[4]

Poremećaj normalnog vaskularnog integriteta, kao što se javlja kod povrede endotela kao rezultat infekcije ili upale, može izazvati petehije.

Mehanički uzroci, kao što su traume ili povećani intravaskularni pritisak usled kašljanja ili povraćanja, takođe mogu izazvati petehije i purpuru ovim mehanizmom.[4]

Intrinzično abnormalne vaskularne komponente, kao što su defekti kolagena kod poremećaja vezivnog tkiva , mogu dovesti do ovih lezija, dok se purpura fulminans obično javlja u okruženju bakterijske sepse i diseminirane intravaskularne koagulopatije (DIC).[4]

Iako se često koriste kao podrška dijagnozi asfiksije, petehije se mogu pojaviti u mnogim stanjima, uključujući one bez značajne hipoksije. Davljenje sa gušenjem je dobar primer situacije u kojoj se nalaze obimne petehijalne hemoragije u gornjem delu tela, glavi i licu. Iako je ostatak tela podložan istom stepenu hipoksije, nema petehija, a petehije se ne nalaze na delovima kože stisnutim pod uskom odećom. Ovo sugeriše da je vaskularno zagušenje preduslov za formiranje ovih sitnih krvarenja. Kada su petehije uzrokovane drugim uzrocima osim venske napunjenosti, kao što su cirkulišući toksini kod sepse, ili koagulopatije kod hematoloških poremećaja njihova distribucija je generalizovana i nije lokalizovana.[5]

Petehije mogu biti uzrokovane i rupturom perifernih venula tankih zidova usled akutnog porasta venskog pritiska, međutim, u ovaj proces uključeni su i drugi uzročni mehanizmi. Pojava pethija u očnim kapcima i seroznim membranama verovatno je rezultat manje okolnog perivaskularnog potpornog tkiva.  Vreme potrebno za formiranje petehija je neizvesno, iako se u standardnim tekstovima navodi najmanje 15–30 sekundi.[5]

Petehije posle smrti[uredi | uredi izvor]

Petehije se mogu razviti nakon smrti u odreženim delovima tela, npr. ako ruka visi preko ivice kreveta. Petehije se takođe mogu promeniti u broju i izgledu nakon smrti, pod uticajem položaja tela i stepena lividnosti. Oni su najčešće dokumentovani u prirodnoj smrti (39,2%), sa najvećom incidencom u slučajevima kardiovaskularnih bolesti, zatim udušenja, povreda glave i poremećaja centralnog nervnog sistema.[5]

Ovu vrstu petehija izaziva gravitacija i izraženo intravaskularno zagušenja i pritisak koji rezultuje mehaničkim pucanjem malih krvnih sudova. Ako petehije postaju veće ili konfluentne, nazivaju se ekhimoze.[6]

Cijanoza je, naravno, nespecifična i uzrokovana je smanjenjem količine hemoglobina. Zato cijanoza ne postaje vidljiva sve dok se hemoglobin ne smanji na najmanje 5 grama.[7]

Značaj[uredi | uredi izvor]

Petehije kod odraslih uvek treba brzo istražiti. Mogu se javiti kao vaskulitis, zapaljenje krvnih sudova, koje zahteva hitan tretman kako bi se sprečilo trajno oštećenje.

Neka zločudna stanja takođe mogu izazvati pojavu petehija.

Značaj petehija kod dece zavisi od kliničkog konteksta u kome se javljaju. One mogu biti povezani sa virusnim infekcijama i, u ovom slučaju, nisu nužno znak ozbiljne bolesti. Međutim, kada su povezani sa drugim poremečajima, one mogu ukazivati na potencijalno ozbiljne bolesti, kao što su meningokokemija, leukemija ili neki oblici trombocitopenije.

Značaj petehija u forenzičkoj nauci[uredi | uredi izvor]

Dokazi o prisustvu petehija na žrtvi može pomoći policijskim istražiteljima da dokažu slučaj. U tom smislu policijski istražitelji često koriste petehije pri utvrđivanju da li je gušenje bilo deo napada ili neke bolesti. Petehije koje nastaju kao rezultat davljenja mogu biti relativno sitne i svetle do veoma svetle i izražene. Iako se petehije kao posledica kriminalnih radnji se mogu videti na licu, na beonjači oka ili na unutrašnjoj strani očnih kapaka, trebalo bi imati u vidu da se petehije na licu i konjuktivi (očima) često nisu povezane sa gušenjem ili hipoksijom, več sa nekim akutnim i hroničnim bolestima.[8]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Kumar, Vinay; Abbas, Abul K.; Fausto, Nelson; & Mitchell, Richard N. (2007). Robbins Basic Pathology (8th ed.). Saunders Elsevier. p. 86
  2. ^ a b v g d đ „Petechiae Causes”. Mayo Clinic (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2023-02-14. 
  3. ^ Schlesinger, SL; Borbotsina, J; O'Neill, L . Petechial hemorrhages of the soft palate secondary to fellatio. Oral Surgery, Oral Medicine, and Oral Pathology. 40 (3): 376—78. septembar 1975.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć).
  4. ^ a b v Susan H. Frangiskakis, Petechiae and Purpura in Comprehensive Pediatric Hospital Medicine, 2007
  5. ^ a b v R.W. Byard, Asphyxia: Pathological Features, Petechial Hemorrhages in Encyclopedia of Forensic and Legal Medicine (Second Edition), 2016
  6. ^ Gordon I and Mansfield RA, Subpleural, subpericardial and subendocardial hemorrhages. / Forens Med 1955; 2:31-50.
  7. ^ Gilg T et al., Investigations on postmortem coagulation and fibrinolytic reac tions in blood. Beitr Gericht Med 1986; 44:399-405.
  8. ^ Ely, S. F.; Hirsch, C. S. (2000). „Asphyxial deaths and petechiae: A review”. Journal of Forensic Sciences. 45 (6): 1274—1277. PMID 11110181. doi:10.1520/JFS14878J. .

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Klasifikacija


Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).