Pređi na sadržaj

Pešna

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pešna
Pešna
Položaj
Mesto
Odlike
Dužina 124 m

Pešna (mkd. Пешна) jedna je od pećina u Severnoj Makedoniji, koja je proglašena za spomenik kulture. Na zidovima pećini se gnezde laste a u njenoj unutrašnjosti žive i slepi miševi. O lepoti pećine pisao je i Njujork Tajms, koji, u svom članku, pećinu upoređuje sa scenama iz filma Gospodar prstenova.[1]

Položaj i prostranstvo[uredi | uredi izvor]

Pećina Pešna, nalazi se na šest kilometra od Makedonskog Broda.

Visina otvora iznosi 40 metara a širina 56 metara. Dužina pećine je 124 metara. Makedonski speleolozi tvrde da je pećina sa najvećim otvorom na Balkanu.

Opis[uredi | uredi izvor]

Na krajnjem severnom delu pećine, izbija izvor, u vreme velikih kiša ili nakon otapanja snega. U sušnim periodima godine, izvor gotovo potpuno presuši.

Ljudi koji tamo žive smatraju da voda ponire oko sela Krapa, koje se nalazi na višoj nadmorskoj visini, i da voda formira nekoliko jezera i vodopada, što se smatra za najveći pešterski sistem u Makedoniji, dugačak oko deset kilometara.[2]

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Na ulaz u Pešnu, nalazi se srednovekovna tvrđava i drevni ostatci mlina. Deo tvrđave koji je ostao neuništen, smatra se ostatkom nekadašnje „Devine kule”, što se najbolje uočava u unutrašnjosti pećine.

Lokalne legende kažu da su u dve tvrđave živele sestre kralja Marka.

Pešna je kao lokalitet ustanovljen u periodu kasnog antičkog doba u Makedoniji.

U blizini sela Slatina, ispred samog ulaza u pećinu, otkrivena je antička grobnica, sa svodom od tugle, i spoljni ulaz sa zapadne strane.[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Tajne drevnih kula i pećina
  2. ^ pećina Pešna
  3. ^ „Pećine u blizini Kruševa”. Arhivirano iz originala 27. 08. 2018. g. Pristupljeno 29. 05. 2016. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]