Pređi na sadržaj

Podzemno rudarstvo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Podzemno rudarstvo uljnih škrilja in VKG Ojama rudniku u Estoniji[1].

Podzemno rudarstvo (podzemna eksploatacija) se odnosi na grupu podzemnih rudarskih tehnika koje se koriste za izdvajanje uglja, uljanih škriljaca[2] i druge minerale ili geološke građe iz sedimentnih (mekih) stena. Pošto su depoziti u sedimentnim stenama često slojeviti i relativno manje teški, rudarske metode se razlikuju od onih koji se koriste za rude u magmatskim i metamorfnim stenama. Podzemne eksploatacione tehnike takođe znatno razlikujemo od onih za površinsku eksploataciju.

Podzemna eksploatacija je mnogo zahtevnija, jer osim osnovne delatnosti kopanja, zahteva čitavu vrstu mera koje treba da osiguraju siguran rad, kao što je: ventilacija, podgrađivanje (delimično ili potpuno), crpljenje vode, otkrivanje prisutnosti štetnih gasova i zaštitu zaposlenih rudara od njih, poseban način transporta mineralnih sirovina.

Podzemna eksploatacija se primenjuje za dobijanje mineralnih sirovina koje se nalaze u dubljim delovima Zemljine kore. Podzemna eksploatacija je mnogo zahtevnija, jer osim osnovne delatnosti kopanja, zahteva čitavu vrstu mera koje treba da osiguraju siguran rad, kao sto je:ventilacija, podgrađivanje (delimično ili potpuno), crpljenje vode, otkrivanje prisutnosti štetnih gasova i zaštitu zaposlenih rudara od njih, poseban način transporta mineralnih sirovina. Osnovne tehnološke operacije u jami su:

  • bušenje i miniranje eksplozivom
  • transport i izvoz mineralne sirovine na površinu.

Glavna operacija u tehnološkom procesu dobijanja korisne mineralne sirovine je otkopavanje na koje uticu sledeći faktori: geološki uslovi, hidrološke i hidrogeološke prilike, geomehanička svojstva mineralne sirovine i pratećih stena, kvaliteta mineralne sirovine(rude) i dubina uleganja zemljišta.

Stene, minerali i kamenje koje se otkopavaju na ovaj način: ametist, biotit, kalcit, bakar, dijamant, smaragd, galenit, zlato, gips, halit.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Energy Security of Estonia (PDF) (Izveštaj). Estonian Foreign Policy Institute. 2006. Arhivirano iz originala (PDF) 8. 1. 2012. g. Pristupljeno 20. 10. 2007. 
  2. ^ Dyni, John R. (2006). „Geology and resources of some world oil shale deposits. Scientific Investigations Report 2005–5294” (PDF). United States Department of the Interior, United States Geological Survey. Pristupljeno 9. 7. 2007. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]