Polgardi
| Polgardi mađ. Polgárdi | |
|---|---|
 Pogled iz vazduha na crkvu Svetog Ivana | |
 Zastava
 Grb
| |
| Administrativni podaci | |
| Država |  Mađarska |
| Region | Centralna prekodunavska regija |
| Županija | Fejer (županija) |
| Srez | Sekešfehervar |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo | |
| — | 6.783[1] |
| — gustina | 92,70 st./km2 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 47° 03′ 14″ S; 18° 18′ 18″ I / 47.05380° S; 18.30492° I |
| Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
| Površina | 72,16 km2 |
  Polgardi Polgardi na karti Mađarske | |
| Poštanski broj | 8154 |
| Pozivni broj | (+36) 22 |
| Veb-sajt | |
| http://www.polgardi.hu/ | |
Polgardi (mađ. Polgárdi) grad je u Mađarskoj. Bodajk se nalazi u okviru županije Fejer.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Polgardi se nalazi na nadmorskoj visini od oko 144 metra, oko 12 kilometara severoistočno od jezera Balaton, odmarališta u zapadnoj Mađarskoj popularnog među nemačkim turistima,[2] a oko 30 kilometara jugoistočno je Šarbogard. Oko 17 kilometara severoistočno od Polgardija nalazi se grad Sekešfehervar. Južno od Polgardija prolazi autoput M7. Pored toga, grad je povezan sa železničkom linijom od Sekešfehervara do Tapolce.
Istorija
[uredi | uredi izvor]Balaton je bio popularan među Rimljanima, posebno za generale koji su vladali Panonijom, rimskom provincijom koja sada obuhvata delove Bosne, Hrvatske, Mađarske, Rumunije i Albanije.[2] Bio je to središte Rimskog carstva, a samim tim i mesto trgovačkih puteva i ratova. U četvrtom i petom veku Goti i Vandali su dolazili u ove krajeve sa severa i napadali lokalno stanovništvo.[2]
U srednjem veku, na današnjem mestu Polgardi postojala su tri naselja: Cinca, Polgardi i Bekeni-šomlo.[3][4] Prvi pomen Polgardija datira iz 1277. godine.[5] Od 1397. godine, Džordž Batijani je posedovao zemlju, sve do 1945. godine kada je zemljište prešlo pod kontrolu porodice Batijani.
Obližnji grad Sekešfehervar naseljen je 1543. godine, ali je često bio žrtva dvostrukog oporezivanja (meštani su plačali porez i mađarskim zemljoposednicima i Turcima), pa je broj stanovnika drastično opao. Lokalno stanovništvo je takođe aktivno učestvovalo u ratu za nezavisnost 1848-49. Nakon proterivanja Turaka Osmanlija, mnoge meštane su privukla naselja, a u 19. veku u Polgardiju je započeo građanski razvoj.
Polgardi je prijavljena lokacija kontroverznog blaga Sevso, koje se vodi do vile iskopane u tom području, koja datira iz perioda kasnog Rimskog carstva.[6] Mađarske vlasti tvrde da je blago otkrio mladi vojnik Jožef Šimeg oko 1975–76. godine u blizini grada. Šimegovo telo je pronađeno u obližnjem podrumu 1980. godine. Tadašnja zvanična istraga je utvrdila da je izvršio samoubistvo, ali je kasnije policija došla do zaključka da je ubijen.[7] Od 2012. krivična istraga je još uvek u toku.[8]
Od 2013. godine je bio sedište okruga Polgardi, koji je prestao da postoji krajem 2014. Naselja koja su pripadala okrugu Polgardi tada su postala deo okruga Eningi ili Sekešfehervar.
Znamenitosti
[uredi | uredi izvor]- Reformska crkva, sagrađena 1807–1811 (kasni barok)
- Katolička crkva, Sent Ištvan kiraj, izgrađena 1853
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Gazetteer of Hungary, 1 January 2015. Hungarian Central Statistical Office.
- ^ a b v Landesman, Peter. „The Curse of the Sevso Silver”. The Atlantic (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2017-12-29.
- ^ Lehet-e közük az 1881-ben talált ezüstöknek a Seuso-kincsekhez? Arhivirano na sajtu Wayback Machine (12. jun 2021), feol.hu.
- ^ Bökénysomlyó monostora, djnaploja.wordpress.com.
- ^ Beschreibung der Stadt at zungarn.de (german).
- ^ „Sevso Treasure, "Hungary's family silverware," returned”. Budapest Business Journal (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala 24. 12. 2019. g. Pristupljeno 2017-12-28.
- ^ „Helyi divattal igazolják a Seuso-kincsek eredetét - Hírek - Múlt-kor történelmi magazin”. mult-kor.hu. Pristupljeno 2015-08-30.
- ^ „Bűnügy: Bors: újra nyomoz az NNI a Seuso-kincseket megtaláló Sümegh meggyilkolása ügyében - HVG.hu”. hvg.hu. Pristupljeno 2015-08-30.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]
| Međunarodne | |
|---|---|
| Državne | |
