Pređi na sadržaj

Polimski muzej

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
JU Polimski muzej
Јавна установа Полимски музеј
Berane_muzej
Polimski muzej
Osnivanje15. februar 1955.
LokacijaBerane
Crna Gora
Vrstamuzej regionalni, kompleksnog tipa
Kolekcijaarheologije, istorije i etnologija
DirektorVioleta Folić
AdresaBeransko-andrijevačkog bataljona 1, 84300 Berane
Veb-sajthttps://www.polimskimuzej.me

Polimski muzej je muzej u Beranama. Muzej je centar kulturnih zbivanja u Beranama a opredeljenje lokalne vlasti je da muzej sačuva i unapredi bogato kulturno nasleđe,[1] a istovremeno podržava inovativnost i stvaralaštvo. Na osnovu predmeta kojima raspolaže, muzej teži da prikaže istoriju Gornjeg Polimlja (Berane, Plav, Andrijevicu, Rožaje i Bijelo Polje), i to hronološki, teritorijalno i tematski. Osnovni zadatak Polimskog muzeja je, između ostalog, da prikuplja, šuva, naučno-muzeološki obrađuje i izlaže muzejske predmete.[2]

Istorijat muzeja[uredi | uredi izvor]

Javna ustanova „Polimski muzej“ je osnovan 15. februara 1955. godine kao regionalni muzej kompleksnog tipa za teritoriju Gornjeg Polimlja i obuhvatao je opštine: Ivangrad, Andrijevicu, Plav i Rožaje. Osnovan je odlukom Narodnog odbora za Srez beranski koji je obuhvatao prethodno pomenute opštine. Muzej je u početku bio smešten u zgradi prve svetovne škole u ovim krajevima, kod manastira Đurđevi Stupovi. Godine 1973 pripaja se “Centru za kulturu” i tako funkcioniše do 1981. godine kada se izdvaja zajedno sa Arhivom kao posebna radna organizacija. Tek 1992. godine se “Polimski muzej” osamostaljuje i registruje kao javna ustanova, čiji je osnivač Opština Berane. Od 1996. godine se nalazi u zgradi nekadašnjeg ,Doma trezvenosti“, zadužbini kralja Aleksandra I Karađorđevića.

Položaj i smeštaj[uredi | uredi izvor]

Prvobitno se muzej nalazio u manastirskim konacima Đurđevih stupova. Od 1996u. godine muzej se načazi u adaptiranoj zgradi “Doma trezvenosti” u centru grada. Ta zgrada je podignuta početkom XX veka za potrebe Trezvenjačke omladine i Sokolskog društva.

Program rada muzeja[uredi | uredi izvor]

Program rada muzeja ostvaren je preko sledećih djelatnosti: muzejske, galerijske, zaštite i istraživanja kulturnih dobara, investiciono održavanje, izdavačke i kulturno-edukativne djelatnosti.

Muzejski fondovi i zbirke[uredi | uredi izvor]

Stalna postavka se sastoji i tri odeljenja:

  • arheološko,
  • istorijsko i
  • etnografsko odeljenje.

Tu su i najvredniji predmeti. Muzej posjeduje bogatu zbirku fotografija, numizmatičku, heraldičku, zbirku oružja kao i umjetničku zbirku koju čine crkvene knjige, ikone i umjetničke slike različitih autora. Ukupan materijal čini oko 10.000 muzejskih predmeta. Muzealije su podeljene u nekoliko zbirki:

Zbirke Polimskog muzeja
Naziv Opis Slika
Arheološka zbirka Arheološka zbirka obuhvata nalaze iz mlađeg kamenog doba, bakarnog i bronzanog doba. Tu se nalaze oružja, oruđa, keramika i nakit. Posebno je vredan materijal sa neolitskog lokaliteta Beran-krša. Nalazi ukazuju na Vinčansku kulturu. Arheološki nalazi od posebne vrednosti čine trinaest eksponata od ćilibara sa predstavama lova iz Lisijevog polja[3].
Metalna posuda za bogoslužbene obrede
Istorijska zbirka Istorijsku zbirku čine dokumenti i predmeti od značaja za lokalnu i nacionalnu istoriju.
Etnološka zbirka Etnološku zbirku čine nošnje (crnogorska gradska i seoska muška i ženska nošnja, malisorska, raška nošnja), nakit, prozvodna sredstva i predmeti za svakodnevnu upotrebu stanovnika ovog kraja (stap za pravljenje masla, samovar (čajnik), mangal, kaca za mleko, bure). Najstariji odevni eksponat je raška nošnja iz 1845. godine. Važan je i krstaš barjak koji

je deo stalne muzejske postavke. Stotinaška, kasnije četna zastava, iz 1862. godine (manji ,,krstaš barjak“), skoro kvadratnog crvenog polja, širokog belog obruba sa belim krstom na sredini polja. Procjenom heraldičara, ovaj krstaš barjak, najvjerovatnije datira iz perioda crnogorsko-osmanskih ratova sa područja Polimlja iz 1862. godine (Rudeška bitka – jedna od najslavnijih pobjeda koju je naša vojska izvojevala u oslobodilačkim ratovima). Etnografska zbirka sadrži 690 predmeta.||

Heraldička zbirka Heraldičku zbirku čine grbovi, medalje, spomenice, značke i zastave iz 19. i 20. veka. Odlikovanja iz Heraldičke zbirke Polimskog muzeja podeljena su na: crnogorska, Kraljevine Srbije, Kraljevine SHS, Kraljevine Jugoslavije, FNRJ, SFRJ, i onih iz stranih država.
Zbirka oružja Zbirku oružja čine oružje sa kraja 19. i početkom 20. vijeka: puške, revolveri i pištolji sa višemetnim sistemom opaljivanja. Od pištolja izdvaja se kolekcija crnogorskih gasera. Izložen je i laki minobacač. Posebnu grupu predstavlja veliki broj primjeraka hladnog i vatrenog oružja, od jatagana i sablji do kremenjača i kapislara.
Lapidarna zbirka Formirana je u dvorištvu muzeja od samog početka rada u novoj zgradi. Čini je 11 predmeta. Reč je o primercima rimske arhitektonske plastike i rimskih nadgrobnih spomenika. Izdvaja se rimski nadgrobni spomenik pronađen u selu Zabrđa 1930. godine.
Spomenik u lapidarijumu
Druge zbirke Druge zbirke kao što su
  • Numizmatička zbirka osnovana je kad i muzej. Obuhvata kolekciju od 2344 predmeta.
  • Prirodnjačka zbirka obuhvata 17 predmeta - biljni i životinjski fosilni ostaci, nalazi nisu paleontološki obrađeni.
  • Zbirka fotografija je najbrojnija u muzeju sa 3132 fotografije. Najstarije fotografije u zbirci su iz 1908. godine sa motivima Berana i manastira Đurđevi Stupovi.

Iz ovih zbirki, reprezentativni eksponati su izloženi po istoimenim odeljenjima u četrdesetak vitrina. Zbog smanjenog prostora, reducirao se i broj izloženih predmeta. Materijal koji se nalazi u muzeju svjedoči o ljudskom postojanju na području Gornjeg Polimlja od doba mezolita (9.000 – 6.000 godina p.n.e.), što potvrđuju materijalni ostaci nađeni prilikom arheoloških istraživanja.

Pored stalne muzejske postavke, koja se nalazi na prvom spratu, u prizemlju je galerija u kojoj se održavaju povremene izložbe, kako tematske, koje organizuje sam muzej, tako i izložbe koje se organizuju u saradnji sa ostalim muzejima u zemlji i regionu, kao i sa samostalnim umetnicima.[4]

Istraživački rad[uredi | uredi izvor]

Ono što karakteriše Polimski muzej jeste što rade arheološka i konzervatorska istraživanja. Istraživanja rade na celom severu Crne Gore i poseduju licence za arheološka, konzervatorska istraživanja i izrade studije zaštite.

Iskopavanja su, do sada, obavljana na sledećim arheološkim lokalitetima kao što su - Trepački krš, Kremenštica, Beran-krš, Lužac, Gradac-i manastirski kompleks Budimlja u Budimlji, Lisijevo Polje, Rudeš, Šudikova, Ćelije, Namastir-KošutiĆi, Minina pećina, Pećina grad u Radmanskoj klisuri kod Petnjice, gradina Bihor, Samograd u selu Brzava kod Bijelog Polja, Torine, Tumbarice u selu Donja Ržanica, manastirski kompleks Crnča, manastir Đurđevi Stupovi i dr. Otkriveni su i lokaliteti, još uvek neistraženi, kao što su - Gradac iznad Godočelja kod Petnjice, Gradac u Crnči kod Bijelog Polja, Jerinin grad u Plavu, Gradina iznad sela Šabotići, i još dva u bjelopoljskoj opštini, Gradina u Koritima, Gradina iznad sela Muslića i Gradina u Rožajama.[5]

Pronađeni dokazi ukazuju na postojanje ljudskih naseobina na ovom području još u doba mezolita (9.000 do 6.000 godina p.n.e.).

Stručnjaci koji su obavljali istraživanja su bili Ante Mišura, Dragoslav Srejović, Čedomir Marković, Aleksandrina Cermanović, Predrag Lutovac i dr.

Biblioteka muzeja[uredi | uredi izvor]

U okviru Polimskog muzeja se nalazi i stručna biblioteka sa oko 3000 knjiga.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Poseban prostor u muzeju čini galerija. Površine je 82 m² sa galerijskim mobilijarom. U toku godine se realizuje i do desetak umjetničkih izložbi različitog umjetničkog karaktera. Za te potrebe se koristi i holl koji prethodi galeriji, površine 35 m². U postavci se nalaze i radovi istaknutih akademskih slikara iz Berana. Muzej rukovodi i galerijom Nikola i Uglješa Popović koju je Opština Berane poklonila muzeju.

Milomir Mišo Popović (1929-2010) je Polimskom muzeju poklonio legat od 210 umetničkih radova[6]. Reč je o zbirci različitih radova iz različitih faza autorovog rada, dominiraju slike rađene u tehnici ulje na platnu. Ti radovi se povremeno izlažu u Galeriji ali i u muzejima i galerijama u regionu.

Informacije za posjetioce[uredi | uredi izvor]

Posjete muzeju su omogućene svakog radnog dana od 8 do 20 časova, a subotom od 8 do 20 časova. Nedeljom je muzej zatvoren.

Izvori[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]