Pređi na sadržaj

Praterštern

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Praterštern
Železnička stanica na trgu Praterštern (2010)
Zemlja  Austrija
Mesto  Beč
Adresa Leopoldštat
Koordinate 48° 13′ 5″ N 16° 23′ 31″ E / 48.21806° S; 16.39194° I / 48.21806; 16.39194
Struktura nadzemna i podzemna
Perona 2
Koloseka 4
Otvorena 1959
Dograđena 2004-2008
Vlasnik Austrijske savezne železnice
Bivši naziv Bahnhof Wien Nord
Putnika godišnje 40 miliona

Praterštern (nem. Praterstern; u prevodu "Zvezda Pratera") je glavni trg u drugom bečkom okrugu Leopoldštat. Na trgu se nalazi spomenik admiralu Vilhelmu fon Tegethofu. Na Prateršternu se nalazi jedna od glavnih bečkih železničkih stanica, koju dnevno koristi 110.000 putnika.[1] Ispod železničke stanice je U-Ban stanica, gde staju linije U1 i U2 Bečkog metroa. Na železničkim peronima staju i kompozicije Bečkog Šnelbana na linijama S1, S2, S3, S4 i S7. Trg Praterštern i žeznička/metro stanica nalaze se jako blizu parka Prater i svetski poznate atrakcije Bečkog točka (nem. Wiener Riesenrad).

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prva stanica izgrađena je prilikom izgradnje Severne pruge. Stanica je otvorena 6. januara 1838. kao Nordbanhof - Carska i Kraljevska severna železnička stanica (nem. k.k. Nordbahnhof). Zbog naglog porasta broja putnika, stanica je vrlo brzo postala mala i morala je da se dogradi.

Stari Nordbanhof 1908

Između 1858. i 1865. godine izgrađena je stanična zgrada u okolini Prateršterna. Kao i sve druge stanice u Beču u to vreme, Severna stanica je bila planirana da bude izložbena zgrada. Za planiranje zgrade angažovano je nekoliko arhitekata, unutrašnje uređenje radili su vajari i freskoslikari. Stanica je otvorena 15. novembra 1865. godine. U vreme Austrougarske, stanica je bila jedna od najznačajnijih stanica u Evropi, povezujući Beč sa Brnom, Pragom i Varšavom. Za mnoge imigrante to su bila vrata Beča. Železnički saobraćaj ka Nemačkoj i njenim morskim lukama prolazio je kroz obližnji Nordvestbanhof (nem. Nordwestbahnhof - Severozapadna železnička stanica), koji je otvoren 1872. godine.

Tokom Drugog svetskog rata, stanica je bila teško oštećena u američkom bombardovanju pa je prestala da se koristi i posle nekoliko godina je srušena. Nova zgrada je izgrađena i otvorena je 1. juna 1959. pod imenom Banhof Praterštern (nem. Bahnhof Praterstern). 1. septembra 1975. stanica je preimenovana u Vin Nord (nem. Wien Nord - Beč sever).

Peroni za Šnelban i ostale železničke kompozicije

Austrijske savezne železnice su 1997. godine pokrenule inicijativu za renoviranje pruga i stanica širom zemlje, pa je odlučeno da se ova stanica u potpunosti obnovi po projektu arhitekte Alberta Vimera. Rekonstrukcija je započeta 2004. godine. Na nivou perona, nova stanica je završena u aprilu 2007. a kompletna rekonstrukcija je završena u aprilu 2008.[2] Stanica je dobila nove providne krovove, kao i poboljšane prilaze peronima metroa i stajalištima tramvaja i autobusa. Stanica je preimenovana u Beč Praterštern (nem. Wien Praterstern) sa uvođenjem novog reda vožnje u decembru 2006.


Galerija slika trga Ptraterštern[uredi | uredi izvor]

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Nova stanica nudi 6.000 m² prostora za privredna i uslužna preduzeća. Platforme su podignute na 55 cm iznad pruga kako bi se olakšalo ukrcavanje i iskrcavanje putnika. Na železničkim peronima staju liniju vozova R (Reginalni vozovi) i REX (Regionalni ekspres vozovi) koji seobraćaju na relacijama Pajerbah-Rajhenau, Breclav, Znojmo i Viner Nojštat. Uz regionalne vozove na peronima staju i kompozicije Bečkoj Šnelbana. Stanice bečkog metroa U1 i U2 nalaze se u podzemnim nivoima.

Linije Bečke prigradske železnice (Šnelbana)[uredi | uredi izvor]

Spisak linija Bečkog Šnelbana koje staju na železničkoj stanici Praterštern (stanje 2022. godine)
Linija Trasa linije
MajdlingMaclainsdorfer placHauptbanhofČetvrt BelvedereRenvegVin MitePrateršternTrajzengaseHandelskajFloridsdorfGenserndorf – Marčeg
MedlingMajdlingMaclainsdorfer placHauptbanhofČetvrt BelvedereRenvegVin MitePrateršternTrajzengaseHandelskajFloridsdorfVolkersdorfMistelbah
Viner NojštatBadenMajdlingMaclainsdorfer placHauptbanhofČetvrt BelvedereRenvegVin MitePrateršternTrajzengaseHandelskajFloridsdorfŠtokerauHollabrun
Viner NojštatBadenMajdlingMaclainsdorfer placHauptbanhofČetvrt BelvedereRenvegVin MitePrateršternTrajzengaseHandelskajFloridsdorfŠtokerauHolabrun – Absdorf – Hipersdorf (– Tuln – Tulnerfeld)
(La na Caji) – Mistelbah –Volkersdorf – FloridsdorfHandelskajTrajzengasePrateršternVin MiteRenveg – St. Marks – Gajzelbergštrase – Središnje bečko groblje – Kajzereberzdorf – Švehat – Mansvert –Aerodrom – Fišamend ...

Lokalni gradski prevoz[uredi | uredi izvor]

Stanicu Praterštern opslužuju sledeće službe gradskog prevoza:

  • Tramvaj: Linije 0 i 5
  • Autobus: 5B, 80A, 82A
  • Noćna autobuska linija: N25, N81

Galerija slika železničke stanice Praterštern[uredi | uredi izvor]

Galerija slika metro stanice Praterštern[uredi | uredi izvor]

Rekonstrukcija teretne železničke stanice i koloseka[uredi | uredi izvor]

Zato što više nije bila potrebna Austrijskim saveznim železnicama, nekadašnja teretna stanica je transformisana u novi gradski kvart. Deo duž Lasalesštrase je rekonstruisan još 1990-ih, skoro u potpunosti kao poslovne zgrade. Od Lasalesštrase prema zapadu izgrađeni su brojni objekti za stanovanje uz prateću infrastrukturu, sa preko 10.000 stanova i 20.000 radnih mesta.[3]

Dodatna literatura[uredi | uredi izvor]

  • Franz Haas: Der Wiener Nordbahnhof. Sutton Verlag, Erfurt (2006) ISBN 3-86680-036-3.
  • Alfred Horn: Eisenbahn-Bilderalbum. Band 6: Die Zeit von 1945 bis 1955. Wiederaufbau, Besatzungszeit, Fremd- und Beutelokomotiven, Privat-, Lokal- und Werksbahnen. Bohmann, Wien (2002) ISBN 3-901983-15-5.
  • Wolfgang Kos, Günter Dinhobl (Hrsg.): Großer Bahnhof. Wien und die weite Welt. Czernin, Wien (2006) ISBN 3-7076-0212-5 (Sonderausstellung des Wien-Museums 332), (Ausstellungskatalog, Wien, Wien-Museum, 28. September 2006 – 25. Februar 2007).
  • Manfred Schenekel: Versuch einer Sozialgeschichte des Wiener Nordbahnhofes in den Jahren 1938- 1945. Univ. Dipl. Arb. Wien 1993.
  • Der Nordbahnhof in Wien. In: Die Gartenlaube. Heft 22, 1867, S. 341–343

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Praterstern - 1020 Wien Leopoldstadt”. www.gaube.at. Arhivirano iz originala 07. 07. 2022. g. Pristupljeno 2022-09-30. 
  2. ^ Wield Nord rebuild completed Today's Railways Europe issue 150 June 2008 page 8
  3. ^ „Wohnen und Arbeiten am Nordbahnhof”. Stadtplanung Wien - Stadt Wien (na jeziku: nemački). Pristupljeno 2022-09-30.