Predsednički izbori u SAD 1924.
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
531 članova Izborničkog kolegijuma 266 glasovi potrebni za pobedu | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Izlaznost | 48.9%[1] 0.3% | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Rezultati izbora: Crvena boja označava savezne države u kojima je pobedio Kulidž.Plava boja označava savezne države u kojima je pobedio Dejvis. Svetlozelena označava saveznu državu Viskonsin, koju je La Folet osvojio. Broj iznad savezne države označava broj izbornika koje ta država ima. | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Predsednički izbori u SAD 1924. su bili 35. predsednički izbori po redosledu, i održani su u utorak 4. novembra. U izborima sa 3 glavna kandidata aktuelni predsednik Kalvin Kulidž je uspeo da osvoji svoj prvi pun predsednički mandat.
Kulidž je bio potpredsednik za vreme predsednika Vorena Hardinga, i preuzeo je dužnosti predsednika nakon Hardingove smrti 1923. Dobio je zasluge za jaku ekonomiju, i za miran period u spoljnoj politici, pa je zato lako dobio nominaciju Republikanske stranke za pun mandat. Demokratska stranka je nominovala bivšeg kongresmena i ambasadora u Ujedinjenom Kraljevstvu Džona V. Dejvisa, kao kompromisnog kandidata nakon što su u preliminarnim izborima u Demokratskoj stranci kandidati Al Smit i Vilijam Gibs Mekadu bili potpuno izjednačeni. Nezadovoljni konzervatizmom u obe partije, Napredna stranka je nominovala senatora iz savezne države Viskonsin Roberta M. La Foleta.
Kulidž je ubedljivo pobedio, osvojivši većinu i među biračima, i u Izborničkom kolegijumu, osvojivši svaku državu sem u to vreme tradicionalno Demokratskog Juga. Za La Foleta je glasalo 16,6% birača, i pobedio je u svojoj matičnoj državi Viskonsin, što mu je dalo 13 izborničkih glasova. Dejvis je osvojio najmanji procenat birača još od 18,1% Džona K. Brekinridža u izbora u 1860. Ovo su do danas (2020. godina) najskoriji predsednički izbori u kojoj je neki kandidat van Demokratske i Republikanske stranke osvojio saveznu državu koja nije na američkom Jugu. Ovo su takođe bili izbori sa najmanjom izlaznošću od kada se taj podatak beležio.[2]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Voter Turnout in Presidential Elections”. The American Presidency Project. UC Santa Barbara.
- ^ „Voter Turnout in Presidential Elections | The American Presidency Project”. www.presidency.ucsb.edu. Pristupljeno 2020-12-08.